Sučeljavanja
Tjedan obilježavaju sučeljavanja, Miroslav Škoro i fanovi pokušavaju stvoriti dojam da je njegov boj s Tomislavom Tomaševićem tijesan i napet, premda bi sve osim uvjerljiva poraza škorizma spadalo među šokantne rasplete. U Splitu je nešto neizvjesnije, hadezeov Vice Mihanović zaostaje četiri posto za Ivicom Puljkom iz Centra, no razvoj događaja u kampanji ne daje ozbiljne šanse kandidatu vladajuće stranke. A izgubi li, od velikih će gradova HDZ-u ostati samo Osijek, gdje njihov Ivan Radić ima uvjerljivu prednost pred Berislavom Mlinarevićem, nezavisnim kandidatom kojeg podržavaju Most i Domovinski pokret. I tamo bi pobjeda drugoplasiranog bila iznenađenje, kao i u Zagrebu. To smo već zabilježili, a ponavljamo u danima između prvog kruga izbora i velikih postizbornih očekivanja.
Petorka
Čekat će se i na novog predsjednika Vrhovnoga suda. Ili predsjednicu, što već bude. Saborski Odbor za pravosuđe nakon jednosatne je rasprave jednoglasno zaključio da će popričati sa svih petero kandidata prije objave mišljenja o njima. Na općoj sjednici sudaca Vrhovnoga suda samo je profesorica Zlata Đurđević, kandidatkinja predsjednika države Zorana Milanovića, dobila jedan glas, ostali nijedan. Odnosno, nitko nije prošao. Ni na saborskom Odboru ne ide sjajno, isprva su se HDZ-ovci pobunili protiv opozicijskog prijedloga da se razgovara s kandidatima, njihov član Krunoslav Katičić nazvao je to bespotrebnim odugovlačenjem postupka te sugerirao negativan stav prema svim kandidatima. Ipak, prijedlog nije prošao, ide se prema onome što je predložila opozicija – razgovarat će se sa svima. A oni su, uz popularnu Đurđević, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić, sudac Trgovačkog suda u Osijeku Boris Vuković, odvjetnik iz Zagreba Šime Savić i pravnica s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Snježana Rizvan. Đurđević je i prisustvovala sjednici kao vanjska članica, no nije sudjelovala u raspravi. Nakon sjednice novinarima je rekla kako joj se odluka Odbora o razgovoru s kandidatima čini dobrom. K tome, izjavila je da se u slučaju neizbora više neće javljati na pozive Državnoga sudbenog vijeća za to mjesto. Ne dogodi li se čudo, jedno od onih u kakva nije uputno vjerovati, Vrhovni sud ni nakon ovog pokušaja neće dobiti novog čelnika. U redu, ili čelnicu. Milanović zasad neće nikog osim Đurđević, koju pak ne želi hadezeovska parlamentarna većina jer ne namjerava dići ruku za Milanovićev prijedlog. Ne dopuštaju Plenković i Jandroković. Želite li, po svaku cijenu, izvući zaključak iz izloženoga, potičemo vas da idete u smjeru neozbiljnosti državnih čelnika i potpunoj neodgovornosti saborske većine. Tužni i skupi cirkus, sve to baš tako izgleda.
Postoci
Vraćamo se izborima. I Crobarometru, jednom od poznatijih pokazivača raspoloženosti birača, koji veli da prema drugom krugu lokalnih izbora HDZ ide s dvostruko većom podrškom od SDP-a. HDZ, stranka kojoj je divno i precizno te, očito, slučajno, pokojni Ivica Račan davno prišio opasne namjere, ima 30,5 posto, dok SDP-u pripada 15,2 posto. Istraživanje je, ako baš ne možete bez te informacije, od 1. do 20. svibnja provela agencija IPSOS među 986 građana. Nova ljevica i desnica slijede staru. Možemo je s 9,4 posto na trećem, a Domovinski pokret ima 7,3 posto i na četvrtom je mjestu. Većina od 59 posto anketiranih građana ne podržava Vladu, što će reći da ljudi istodobno vjeruju stranci koja je dala ministre i ne vjeruju tijelu u kojem sjede ministri. Tradicionalno visokih 70 posto njih misli da zemlja ide u lošem smjeru, dok se na suprotni pravac spremno kladiti njih 22 posto. Konačno, Zorana Milanovića pozitivnim smatra 49 posto ispitanika, a negativnim 44 posto, Plenković je na 45 posto pozitivnih, svega jedan posto ispred Tomislava Tomaševića iz Možemo koji se visoko plasirao premda se, zapravo, zasad profilira kao lokalni, zagrebački političar.
Popuštanje
Izbori su lagano iza nas, barem onaj veći dio kampanje, ali proljeće je u poodmakloj fazi, što znači da je vrijeme za sezonsko popuštanje epidemioloških mjera. I dalje se ne priklanjamo ravnozemljašima uvjerenima da je čitava ujdurma oko virusa kolosalna izmišljotina zlih doktora, farmaceuta, sredstvo geostrateške borbe i tko zna što sve još, nego jednostavno opažamo kako država čija privreda lijepim dijelom živi od turizma, a Hrvatska je baš takva, htjela ili ne mora glumiti što veću normalizaciju epidemiološkog stanja kako bi nešto zaradila. Nacionalni je stožer, dakle, najavio popuštanje mjera na javnim okupljanjima. Više neće biti zabranjena druženja više od 25 osoba – iznimke su, kako pamtimo, bile sahrane Miroslava Tuđmana i Milana Bandiće te vjerske zabave – nego će se smjeti okupiti njih, ili vas, stotinu. Najavljeno je otvaranje unutarnjih dijelova restorana, sajmova na otvorenom, dok će na kulturnim i vjerskim događajima trebati osigurati četiri, a ne više sedam kvadrata po osobi. U prilog takvim odlukama idu i cijepljenje sve većeg broja osoba i nedavni probni događaji, poput tuluma i vjenčanja, koji se nisu pokazali opasnima, no sigurni smo kako većeg popuštanja ne bi bilo bez približavanja turističke sezone.
Lijepo
Na koncu lijepa vijest, izgleda da je na sjednici zagrebačkog HDZ-a bilo povišenih tonova zbog rezultata u Zagrebu. Mislav Herman, predsjednik ogranka, ponudio je, kako čitamo, nadu u obliku informacije o solidnom broju glasova njihovoj listi – drugi su u Skupštini, a navodno lošim ne smatra ni četvrto mjesto njihova kandidata Davora Filipovića, što je čak i točno uzmemo li u obzir da je prema pokazanom u kampanji Filipović zaslužio između nula i minus jednog glasa. Sjednici je, pišu, prisustvovao i Plenković.
