Apetiti javnog medijskog servisa za praćenjem kulturnih događanja zadnjih nekoliko tjedana otišli su toliko daleko da se uoči 2020. i preuzimanja titule Europske prijestolnice kulture u Rijeci zatvara Mali salon, kultni izložbeni prostor u središtu grada. Hrvatska radiotelevizija koja se vodi kao vlasnik ovog prostora poželjela je, baš u ovom trenutku, nazad svoje atraktivne kvadrate na Korzu, kako bi ih prenamijenila u ekskluzivni radijski i TV studio iz kojeg će se pratiti Europska prijestolnica kulture 2020. Po svemu sudeći, čini se da HRT svoju zakonsku obavezu o promoviranju kulture i umjetnosti shvata uskogrudno i bukvalno – kroz puko izvještavanje o kulturnim događanjima. Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji upravlja ovim prostorom se, tako, našao u nezavidnoj situaciji: Mali salon kao prostor kulturne djelatnosti čini bitan segment EPK-a, a do kraja godine tamo su dogovorene čak tri izložbe koje se moraju realizirati, govori nam Sabina Salamon, viša kustosica i predsjednica Upravnog muzejskog vijeća. MMSU u ovoj priči je usamljen, jer osim podrške likovnjačke i šire javnosti, nisu naišli na suradničko raspoloženje i podršku Grada Rijeke.

Muzej je sredinom juna dobio obavijest od HRT-a o raskidu ugovora o zakupu prostora Malog salona, a u dopisu se navodi da primitkom obavijesti počinje teći ugovorom određen otkazni rok od tri mjeseca.

Gašenje Malog salona je dokaz neosjetljivosti spram toga što predstoji Rijeci i još jedan pokazatelj da je Rijeka sama u projektu koji bi trebao biti podržan na državnoj razini, govori viša kustosica Sabina Salamon

- Dogovorili smo s upravom HRT-a hitan sastanak na kojem smo tražili razmatranje odluke, zajedničko korištenje prostora ili makar produljenje otkaznog roka. Nismo naišli na razumijevanje, rečeno nam je da će se prostor na Korzu u 2020. koristiti kao studio za praćenje programa EPK te da ga je potrebno što ranije adaptirati za potrebe studija. Po završetku 2020. HRT nema namjeru vratiti prostor na korištenje Muzeju - govori Ivo Matulić, opunomoćenik ravnatelja MMSU.

Izravan ugovor između Muzeja i HRT-a za korištenje Malog salona sklopljen je 2000. godine; Mali salon je od svog otvaranja 1949. bio sastavni dio tadašnje Galerije likovne umjetnosti, kasnije Moderne galerije, čiji je MMSU pravni sljednik od 1999. HRT u službenom odgovoru na naš upit odbacuje navode da je MMSU izbačen iz Malog salona, već sve to naziva ‘legitimnim raskidom ugovora’. Nadalje, u odgovoru stoji da ‘HRT, naime, želi aktivno pratiti Rijeku kao Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, stoga će navedeni prostor biti preuređen te stavljen u funkciju produkcije i radijskog i televizijskog programa, odnosno bit će korišten kao studio, poput primjerice HRT-ova studija u Bogovićevoj ulici u Zagrebu.’ Argumentacija koju ovdje daje HRT navodi na pitanje o tome na koji način javni servis percipira projekt EPK, budući da se on ne odvija salonski u zatvorenom prostoru, već se prostire po cijelom gradu i još šire – u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji.

Priča o mogućnosti trajnog oduzimanja prostora stara je gotovo dvije godine, ali ona nikad nije bila zvanična, već se vrtila po kuloarima, priča kustosica Salamon. Na pitanje zašto nakon prvih glasina nisu reagirali, govori da se na tračeve ne može reagirati te da nikome nije palo na pamet da bi se vlasnik, u trenutku trajanja EPK, usudio prenamijeniti Mali salon za neke druge potrebe.

- Poslali smo dopis Gradu gdje smo objasnili zašto je Mali salon bitan, tražili smo sastanak sa Odjelom za kulturu, ali nismo dobili povratni odgovor ni poziv na razgovor - govori Sabina Salamon.

Za Ivana Šarara, pročelnika kulture Grada Rijeka, priča s Malim salonom je nešto jasnija i on joj nazire rješenje. Prema njegovim riječima, za potrebe EPK Grad višestruko povećava kvadraturu namijenjenu izložbenim aktivnostima, gotovo je udeseterostručuje, pa problematiziranje Malog salona u kontekstu EPK zaista nije tema, govori Šarar.

- Ako govorimo o generalnoj selidbi kulture s Korza, treba pošteno i otvoreno reći da je upravo aktiviranje kompleksa Rikard Benčić ciljano i planski zamišljeno izmještanje više gradskih institucija iz zone Korza, kao i aktiviranje šireg centra grada. Mislim da Rijeka zaslužuje sadržajan centar grada širi od granica Korza, pogotovo ako to podiže kvalitetu i standard usluga naših kulturnih institucija – kaže pročelnik.

Salamon, pak, tvrdi da je grad deficitaran s prostorom i da to ne treba biti tajna.

- Kao što se EPK ne može odgoditi, kao što se ni naši programi ne mogu odgoditi, tako se ne mogu odgoditi ni naše potrebe. Mi možemo u budućnosti planirati zamjenski prostor, ali zasad smo vrlo skučeni. Gašenje Malog salona je dokaz neosjetljivosti spram toga što predstoji Rijeci i možda još jedan pokazatelj da je Rijeka sama u projektu koji ne bi trebao biti podržan samo na lokalnoj, već i na državnoj razini - govori Salamon.

Kao reakciju na događanje u budućoj prijestolnici kulture, javno priopćenje je plasirala Hrvatska Sekcija AICA – Međunarodnog udruženja likovnih kritičara. U njemu se, između ostalog, ističe da je ‘zatvaranje Malog salona eklatantni primjer teške pogreške u vođenju kulturne politike.’

Branko Franceschi, jedan od potpisnika ovog priopćenja i nekadašnji ravnatelj MMSU-a, u izjavi za Novosti kazao je da će se pravi razlog izbacivanja Malog salona tek vidjeti, jer je opravdanje s Prisavlja, po njemu – suludo.

- Što je kulturni prostor na boljoj lokaciji, to je u većoj opasnosti. Zar u Rijeci nema dovoljno napuštene industrijske arhitekture koja bi mogla odgovoriti na neke suvremene potrebe transmisije slike i zvuka? Također postoje različiti modusi da se unutar nekog izložbenog prostora uključi živi radio program pa da to sve skupa funkcionira. Suvremena umjetnička praksa je otvorena, štaviše, potiče sve vrste rušenja granica između različitih medija - objašnjava Franceschi i u jednoj rečenici nudi moguća rješenja.

Raskid ugovora i bezuspješni pokušaji da se razgovara sa Gradom doveli su do toga da je MMSU tek krajem jula obavijestio javnost o zatvaranju Malog salona. Najgore doba godine za djelovanje u kulturi – sezona godišnjih odmora i tradicionalno ‘mrtvog’ augusta u Rijeci, usporili su reakciju Muzeja da na svoju inicijativu i u suradnji sa umjetničkim, građanskim i strukovnim udruženjima pokrenu javnu peticiju, što bi bila zadnja linija obrane. Iz Malog salona moraju iseliti najkasnije 17. septembra, a Salamon najavljuje da će se peticija i javna akcija dogoditi u drugoj polovici osmog mjeseca. Pored toga, MMSU će ovaj problem postaviti na višu instancu tako što će se obratiti Ministarstvu kulture.