>

novosti logo

Intervjui Intervjui

Gordan Bosanac U stavu nemirno

Svi koji dobiju poziv u vojnu pričuvu, imaju se pravo pozvati na prigovor savjesti. Pri tome je potrebno istaknuti svoje moralne ili vjerske razloge

Hrvatska vojska nedavno je započela s masovnim pozivima u vojnu pričuvu. O mogućnostima neodaziva i problema s kojima se građani pri tome mogu susresti govori Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

Zašto se krenulo s pozivima za pričuvu?

Pozivi nisu iznenađenje. Vlada RH je krajem 2014. na prijedlog Ministarstva obrane usvojila Dugoročni plan razvoja oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. -2024. godine u kojem se jasno naznačuje da će MORH u narednom periodu razvrstati do 20.000 ljudi u pričuvne postrojbe. U tom istom dokumentu se navodi da bi se u slučaju eventualne oružane agresije na nacionalni teritorij aktivirali mehanizmi mobilizacijske pričuve, uključujući reaktiviranje obveze služenja vojnog roka. Budući da za sada nema najava o pozivanju u tzv. nerazvrstane pričuve, a u nju spadaju svi vojni obveznici, niti o aktiviranju vojnog roka, jasno je da nema govora o ugrozi teritorija RH, već se radi o uvođenju reda u pričuvni sastav. Dobro je da se MORH oglasio i pojasnio da ovo također nema veze s izbjegličkom krizom. Za razumjeti je da su građani jako osjetljivi na pozive iz MORH-a jer svi svjedočimo brojnim oružanim sukobima na granicama Europe i svjesni smo da je Hrvatska članica NATO-a.

Na koje sve načine građani mogu odbiti služiti vojsku?

Svaki građanin koji zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja ne želi sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti ima na to ustavno pravo, koje je pojašnjeno o Zakonu o civilnoj službi, usvojenim 2003. godine i to nakon višegodišnjih napora mirovnih aktivista. Kao što znamo, 2007. godine usvojena je odluka o nepozivanju novaka na služenje vojnog roka i time je priča o prigovoru savjesti pala u zaborav. Sada se ona opet reaktivirala zbog pristiglih poziva u pričuvu oružanih snaga. U međuvremenu je s radom prestalo Povjerenstvo za civilnu službu koje bi trebalo biti aktivno pri ministarstvu nadležnom za socijalne politike, a prema Zakonu Povjerenstvo odlučuje o zahtjevima za civilnom službom, odnosno u ovom slučaju za svrstavanjem u civilnu pričuvu. Dok se ne riješi ta institucionalna praznina, naš je savjet građanima da stupe u kontakt s tijelom koje im je uputilo poziv za vojnu pričuvu i u pisanoj izjavi, pozivajući se na čl. 47 Ustava RH i čl. 1. i 6. Zakona o civilnoj službi, ulože prigovor savjesti. Razloge nije potrebno dodatno objašnjavati, već je dovoljno samo istaknuti da se ulaže prigovor savjesti bilo zbog vjerskih, bilo zbog moralnih ili zbog oba razloga.

Budući da trenutno postoji spomenuta institucionalna praznina, Centar za mirovne studije zatražio je izmjenu zakonodavstva u vezi uvažavanja prava na prigovor savjesti.

Upozorili smo da je za prvu ruku potrebno ponovno osnovati Povjerenstvo za civilnu službu koje bi rješavalo zahtjeve za prigovor savjesti. Budući da se rad tog Povjerenstva pokazao poprilično besmislenim – jer je gotovo nemoguć zadatak da procjenjujete nečiju savjest i propitujete nečije moralne ili vjerske razloge – naš je prijedlog da se Zakon o civilnoj službi izmjeni na način da se prigovor savjesti priznaje po automatizmu, tj. da se ne uvodi tijelo koje bi moralo odlučivati o zahtjevima. Ako ljudi ne žele ići u vojsku ili sudjelovati u radu oružanih snaga, to se treba poštivati i dovoljno je da samo daju takvu izjavu. Budući da je do izbora novog saziva Sabora i Vlade nemoguće mijenjati zakone RH, ova inicijativa će morati pričekati.

1/1