Društvena polarizacija na vjernike i nevjernike u klimi političkog klerikalizma i građanskog konformizma, te kakva je razina sekularne kulture u sekularnoj državi kao što je Hrvatska u kojoj po posljednjem popisu stanovništva živi preko 78 posto katolika, bila je tema tribine „Sekularna kultura u Hrvatskoj u svjetlu novog popisa stanovništva“ u organizaciji Zaklade Josip Sruk sekularist i Udruge Protagora.

Kako politizacija religije, financiranje crkve javnim novcem, utjecaj crkve na društvene procese i zakonodavne okvire, te poimanje religioznosti kao normativne pozicije kroje društvenu stvarnost, pokazalo je istraživanje profesorice sociologije religije sa dubrovačkog Sveučilišta dr. Nikoline Hazdovac Bajić koje je obuhvatalo političare, aktiviste i medijske djelatnike koji su ispitivani u periodu od listopada 2020. do listopada 2021., što se poklopilo sa vremenom posljednjeg popisa stanovništva.

- Istraživanje je pokazalo oštre razlike između dvije skupine sugovornika. Jedni kritiziraju istupe svećenika i biskupa koji otvoreno promoviraju specifičnu političku opciju, što za njih predstavlja prikrivenu koaliciju crkve i određenih političkih stranaka na temelju kojih onda crkva ostvaruje financijske beneficije i snažnu društvenu poziciju, a političke stranke šire i jačaju svoju glasačku bazu iskorištavanjem vjere i vjerskih osjećaja. Dio ispitanika je direktno ili indirektno u kontekst sekularnosti doveo i odnos nacionalnog i religijskog identiteta kao jednog izvora emocionalnog potencijala čije pražnjenje se može manifestirati kao neki budući sukob. S druge strane su sugovornici koji smatraju da se stavovi crkve i religioznih pojedinaca mogu pozicionirati kao dominantni u društvu ako ih podrži većina građana, te da svako protivljenje takvoj demokratskoj borbi predstavlja odraz jakih antireligijskih tendencija iz socijalističke prošlosti - istakla je Nikolina Hazdovac Bajić o provedenom istraživanju i poručila da demokracija ne ovisi samo o podržavanju stavova većine građana, već mora uključiti i niz dodatnih mehanizama osiguranja koji će štititi manjine i prava manjina.

Da je Hrvatska ipak obuhvaćena desekularizacijskim trendovima smatra jedan od utemeljitelja Protagore i nekadašnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Lino Veljak. Stavove temelji na padu broja katolika, značajnom rastu ateista, smanjenju agnostika i izrazitom rastu vjerski neopredijeljenih građana u Hrvatskoj što pokazuju rezultati posljednjeg popisa stanovništva.

- Usporedio sam zbroj ateista, agnostika i vjerski neopredijeljenih na popisima stanovništva u proteklih 20 godina što je dovoljno dugo razdoblje da bi mogli jasno razabrati trendove. Taj zbroj 2001. iznosio je 5,2 posto, a na prošlogodišnjem popisu porastao je na 10,2 posto. Desekularizacijski trendovi u skladu su sa trendovima u najrazvijenijim zemljama zapadne Europe, mada u mnogo manjem omjeru – naveo je Lino Veljak.

Politički analitičar Jaroslav Pecnik istakao je da danas, u sjaju demokracije, ne postoje crkveni zvaničnici koji su spremni prevladati jaz i prihvatiti se ekumenskog dijaloga koji je, kako je rekao, postojao čak u vrijeme „crnog mraka“ socijalizma.

- U Hrvatskoj se pojam sekularne kulture vezuje i mjeri u odnosima s rimokatoličkom crkvom čiji je utjecaj na hrvatsko društvo posljednjih decenija previše izražen, preprisutan i poguban što je vidljivo u svim porama društva, a posebno u obrazovanju gdje se djeca osnovnoškolske dobi indoktriniraju vjerskim dogmama – zaključio je Pecnik.