>

novosti logo

Društvo Društvo

I manje općine trebaju da žive

O reformi lokalne i regionalne samouprave kojom se planira smanjiti broj općina, vijećnika i zamjenika načelnika za Novosti govore načelnici i zamjenici iz Krnjaka, Udbine i Biskupije, općina koje moraju rješavati brojne životne probleme svojih stanovnika: ‘Prije bilo kakve reforme trebalo bi provesti referendum, pitati mještane da li žele da se njihova općina ukine i onda donijeti političke odluke’

Jedna od prvih najavljenih reformi nove Plenkovićeve vlade je ona lokalne i područne (regionalne) samouprave, koju su do sada najavljivale gotovo sve vlade, ali nijedna nije smogla snage da zagrize u sistem koji se sastoji od 428 općina, 127 gradova i 20 županija plus Grad Zagreb, što znači da Hrvatska ima ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čemu treba pridodati isto toliko općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih 745 zamjenika. S oko četiri milijuna stanovnika, Hrvatska tako ima 1.321 lokalnog funkcionera koji na godišnjoj razini porezne obveznike koštaju 170 milijuna kuna bruto, što je mnogima dovoljan alarm za zazivanje reforme.

Kada bi općine u koje se sada godišnje ulaže od pet do 15 miliona kuna postale mjesni odbori nekih gradova ili većih općina, ne bi imale ulaganja veća od 50.000 kuna, poput Sjeničaka koji je od Grada Karlovca dobio samo 10.000 kuna za javnu rasvjetu – kaže Dejan Mihajlović

Najavljena reforma, koja bi se u obliku izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi u Saboru mogla naći nakon ljetne stanke, spominje, osim mnogo puta planiranog smanjenja broja općina i gradova, i smanjivanje broja vijećnika u predstavničkim tijelima, ali i broja zamjenika u izvršnoj vlasti, i to za ukupno 634 zamjenička mjesta. Pravo na jednog zamjenika, prema zakonskom prijedlogu koji je u pripremi, imat će samo župani i gradonačelnici velikih gradova. Iznimka su i zamjenici iz redova nacionalnih manjina koji se biraju po posebnom zakonu. Ostali neće imati pravo na zamjenika.

O najavljenom smanjenju broja općina putem njihovog funkcionalnog povezivanja, na način da one budu financijski održive a da stanovništvo i dalje ima pristup svim uslugama, Vlada ne iznosi detalje, no u brojnim lokalnim zajednicama, koje su na ime svojih lokalnih samouprava tek nedavno sa adresa fondova Evropske unije počele povlačiti značajnija financijska sredstva i podizati se iz blata nerazvrstanih puteva, radovati se pitkoj vodi ili slati svoju djecu u vrtiće, boje se da bi današnje općine mogle postati rubni mjesni odbori velikih općina i gradova sa pravom prijedloga, ali bez prava odlučivanja.

Dejan Mihajlović, načelnik kordunaške Općine Krnjak koja je nekada bila u sastavu Grada Karlovca, ističe da Krnjak ne želi biti nečiji rubni mjesni odbor te da bi smanjenje broja općina mogao biti put ka još većem siromaštvu i nerazvijenosti ruralnih prostora jer bi od najavljene reforme mnogi mogli imali velike štete.

- Najavljena reforma financijski je čista kozmetička izmjena koja će zadovoljiti samo očekivanja javnosti. Ljudi koji teško žive u većim sredinama i dalje će teško živjeti, ali će puno gore živjeti mještani malih sredina čije bi se jedinice lokalne samouprave gasile. Kada bi općine u koje se sada godišnje ulaže od pet do 15 miliona kuna postale mjesni odbori nekih gradova ili većih općina, ne bi imale ulaganja veća od 50.000 kuna, što svjedoče situacije u rubnim mjesnim odborima Grada Karlovca kao što su Tušilović ili Sjeničak. U cijelom mandatu mjesni odbor Sjeničak teškim pregovaranjem uspio je dobiti samo 10.000 kuna za javnu rasvjetu. Za mnoge rubne mjesne odbore projekti izgradnje vodovoda ili asfaltiranja puta nemoguća su misija. Prije bilo kakve reforme trebalo bi provesti referendum, pitati mještane tih općina da li žele da se njihova općina ukine i onda donijeti političke odluke - smatra Mihajlović i objašnjava da bi spajanje malih općina sa velikima dovelo do njihovog potpunog utapanja u veći sustav, u više interese, te da bi uvijek bile tretirane kao pripojena i strana područja.

Imamo profesoricu glazbenog koja u našu osnovnu školu dolazi čak iz Makarske i proputuje tri županije. Predstojnica staračkog doma i upravitelj šumarije su iz Gospića. To su pravi problemi, daleko od principa hajmo, režimo oštro, žmirećki – ističe Josip Seuček

- Politika je matematika u kojoj nije bitno da li je netko Srbin ili Hrvat, nego je bitan broj glasova na izborima. Logikom vođenja lokalne samouprave prije će se neki projekt ili akcija izvesti u parku ispred tri zgrade sa 1.500 stanovnika nego na prostoru nekadašnje općine sa istim tolikim brojem stanovnika jer računica je jasna: potrošilo bi se 20 puta manje novca, a učinak bi bio 20 puta veći. Sve općine koje bi se pripojile gradovima u perspektivi će biti u lošijem stanju nego što su bile u momentu spajanja. Načelnik sam sedam godina i uz velike pritiske i intervencije općine uspjeli smo asfaltirati svega 500 metara županijskih cesta i 20 kilometara nerazvrstanih cesta. Da nismo bili općina, ne bi bio asfaltiran niti jedan metar - ističe Mihajlović.

Dodaje da ne bi bilo dobro smanjivati broj općina i zbog natječaja iz evropskih fondova koji su koncipirani za jedinice lokalne samouprave do 5.000 stanovnika. Ukoliko bi došlo do okrupnjivanja općina, Hrvatska bi mogla sama sebi izbiti mehanizam za povlačenje tih sredstava, tvrdi načelnik Krnjaka.

- Najavljena reforma pojačat će demografsko pustošenje naših sredina, što će dovesti ne samo do praznije države nego i do sigurnosnog problema za Republiku Hrvatsku jer prostor bez ljudi je idealan za devastaciju ne samo privatne imovine nego i državnih šuma i općenito prirode - smatra Mihajlović.

Upozorava na licitiranje brojem stanovnika u hrvatskim općinama, iako neke od njih spadaju u teritorijalno najveće u Hrvatskoj, ali i najrjeđe naseljene.

- Treba se zapitati zašto općine veličine 500 četvornih kilometara imaju samo par hiljada stanovnika. Stanovništvo je ispražnjeno, najprije ratnim djelovanjima i Olujom, zatim onemogućenim, a kasnije znatno otežanim povratkom, potom raznim političkim djelovanjima i ekonomskim udarcima, a i danas se u ta mjesta koja naseljavaju većinom nacionalne manjine, prije svega srpska, ulažu neznatna financijska sredstva - zaključuje Mihajlović.

U drugoj po veličini općini u Hrvatskoj, Udbini, koja je prije devedesetih bila u sastavu Titove Korenice, zatečeni su najavljenom reformom lokalne samouprave. Udbina je po mnogo čemu specifična općina u Hrvatskoj. Tim na njezinom čelu, načelnik Hrvat iz HDZ-a Josip Seuček i zamjenik mu Srbin iz SDSS-a Milan Uzelac, za sebe će sa ponosom reći da su oni već prije osam godina bili začetnici hrvatsko-srpske pomirbe o kojoj se intenzivno govori zadnjih dana. Kako Srbi čine preko 50 posto stanovništva na Udbini, pripadnici hrvatskog naroda imaju i svog zagarantiranog zamjenika.

Seuček i Uzelac zajedno su uspješno prebrodili dvije krizne situacije: kritičnu zimu 2018., kada je veći dio općine bio zatrpan snježnim nanosima, i zatvaranje Udbine u karantenu ovog proljeća zbog proboja koronavirusa, kada su ova lička općina i Murter bile jedine jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su bile stavljene u taj strogi sistem. Iako ne vjeruju da će kao lokalna jedinica biti ukinuti, ne samo zbog svoje teritorijalne rasprostranjenosti nego i zbog samoodrživosti i rezultata razvoja, najavljeno smanjenje broja zamjenika načelnika moglo bi utjecati na dosadašnji uspješan scenario na Udbini.

- Naš dogovor koji je doveo do uspjeha i razvoja mogao bi doći u pitanje. Srbi koji čine većinu stanovništva ostali bi bez svog predstavnika, jer ne želimo ići na izbore za načelnika protiv naših prijatelja hrvatske nacionalnosti s kojima imamo isti cilj – zajedničku i bolju budućnost - ističe Milan Uzelac.

- Građani nam se svakodnevno obraćaju, od najbanalnijih do najproblematičnijih stvari. Rijetko koristimo godišnje odmore da sa svojim porodicama odemo na more. Narod nas je direktno birao i imamo obavezu prema našim glasačima da smo dostupni 24 sata. Smatram da smo svoja radna mjesta zaslužili i opravdali. Imamo trenutno sedam otvorenih gradilišta. Gradimo zgradu DVD-a vrijednu pet miliona kuna, imat ćemo najsavremeniji DVD u Ličko-senjskoj županiji, radimo mobilno reciklažno dvorište, rekonstruišemo vodovod vrijedan preko tri miliona kuna, asfaltiramo ceste, prva smo općina u Hrvatskoj po zakupu poljoprivrednog zemljišta sa ukupno 8.000 hektara poljoprivrednih površina pod ugovorima… Iza toga svega stoji rad - ističe Uzelac, sa kojim se slaže i načelnik Josip Seuček.

- Na osnovu rezultata rada i realiziranih projekata, ovisno o (ne)mogućnosti financijske samoodrživosti, trebalo bi ugasiti neke općine koje nemaju komunalno društvo, vodovod, DVD, socijalne programe, knjižnicu, trgovinu… Rezultati rada trebali bi biti jedini kriterij kojoj jedinici lokalne samouprave ne treba funkcija zamjenika načelnika. Jer ako je osoba na funkciji i prima plaću, ne znači da i pomaže svom narodu. Budimo realni, u brojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave zamjenici su samo sjedeće funkcije - napominje Seuček.

- Moj zamjenik mi je ne samo desna ruka nego ponekad obje ruke, oči i uši. Sve zavisi od osobe do osobe, koliko je tko spreman da zagrize u posao i da se za njega žrtvuje. Moj zamjenik radi sve: od organizacija sahrana, pisanja osmrtnica, pomaganja ljudima u dobivanju staračkog doma, problema sa zemljom, čišćenjem snijega, odvozom smeća, prijevoza do većih centara raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, do pisanja projekata. Odavno, bar u našim ruralnim sredinama, općinar ne znači automobil, sastanke, ručke, nego jako puno rada, teških odluka i briga o svakodnevnim problemima naših mještana - kaže načelnik Udbine i navodi jedan primjer koji je za velike sredine banalan, ali u njihovoj predstavlja jedan od problema koje treba riješiti.

- Trenutno tražimo frizerku kojoj ćemo besplatno dati u najam prostor i vodu, samo da nam dođe ovdje šišati, da se ne moramo ići šišati u Gospić i Korenicu. Netko bi rekao, boli me briga, uzet ću službeno vozilo i otići u Gospić ošišati se. Ali znamo da naše bake, da bi se ošišale, moraju platiti samo sto kuna za prijevoz, više nego što bi platile za šišanje. Sada netko može reći, čime se bavi ovaj načelnik, ali to je nama ovdje život - opisuje Seuček.

Gorući problemi su im nedostatak profesionalnih kadrova i organizacija života u neatraktivnim, ruralnim krajevima, problemi koji se inače ne ističu u javnosti kada se govori o zamjenicima načelnika ili broju malih općina.

- I manja mjesta trebaju da žive. Svaki dan iz drugih općina i gradova, čak i drugih županija, na Udbinu na svoje radno mjesto putuje 40 akademski obrazovanih građana. Oni ovdje zarade plaće, ali ovdje ih ne troše, i općina od njihove plaće kroz prirez nema ništa, a nema ništa ni od njihovih slobodnih aktivnosti poslije radnog vremena, dok se putni nalozi troše i opterećuju porezni obveznici. Imamo recimo profesoricu glazbenog koja u našu osnovnu školu dolazi jedanput tjedno čak iz Makarske i pritom proputuje tri županije. Predstojnica staračkog doma i upravitelj šumarije su iz Gospića… To su pravi problemi, daleko od principa hajmo, režimo oštro, žmirećki, po općinama - objašnjava načelnik Udbine.

Problem je i stambeno zbrinjavanje na koje obitelji bez krova čekaju po 15 godina.

- Kada konačno dođu na red, jedno dijete im se odseli i onda država kaže da nemaju pravo jer trebaju dobiti manju kvadraturu. Gdje je tu politika naseljavanja manjih mjesta ili zašto ne bi, ako smo mi jedna od vodećih općina po zakupu poljoprivrednog zemljišta, jedna ispostava Agencije za poljoprivredno zemljište ili Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bila kod nas? - pita Seuček.

Protiv nerezonskog ukidanja jedinica lokalne samouprave i zamjenika načelnika je i načelnik dalmatinske Općine Biskupija Milan Đurđević, koja je nekada bila u sastavu velike općine Knin.

- Upravo smo sada za naše najveće selo uradili dokumentaciju za izgradnju vodovoda. Da smo sada pod Gradom Kninom, pitanje je kada bi to selo došlo na red. Za svaku našu općinu pokazala se od velike koristi teritorijalna samostalnost jer je tako olakšan svakodnevni život kroz zapošljavanje putem javnih radova i komunalnog poduzeća, ali i sezonskih potreba lokalne zajednice. Financiramo knjige za djecu, u stopostotnom iznosu financiramo boravak naše djece u vrtiću, tu smo uvijek našim ljudima pri ruci za svaku vrstu jednokratne pomoći, financijske ili komunalne prirode - priča Đurđević.

Zbog raznih restrikcija i sopstvenih potreba, već su se i sami reformirali, a njegov je zamjenik – volonter.

- Mnogi od nas su smanjili broj zaposlenih kako su kadrovi odlazili u mirovinu i potom spajanjem radnih mjesta sa postojećim kadrom bez raspisivanja novih natječaja. S druge strane, zamjenici načelnika nisu samo izborna funkcija nego i politički kadrovi za koje će se u mnogim sredinama uvijek naći mjesta i načina. Imali smo primjer reforme državne uprave pa su svi viškovi preraspodijeljeni po drugim uredima po županijama. Zamjenici načelnika su ljudi koji su često ujedno komunalni redari koje općine moraju imati, mnogi se bave udrugama, vatrogasnim društvima, potrebama naših ljudi u vezi komunalne infrastrukture. Ako ukinu zamjenika načelnika, morat će zaposliti komunalnog redara, poluprofesionalizirati nekog vatrogasca ili zaposliti osobu koja će se brinuti o civilnom društvu, odnosno o udrugama, potrebama socijalno osjetljivih grupa, starih i nemoćnih, koji čine većinu našeg stanovništva - ističe Milan Đurđević.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/4