>

novosti logo

I Thacija zakon kvači

Optužnica Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu protiv visokorangiranih osoba u OVK-u, među kojima su i predsjednik Kosova Hashim Thaçi i ratni komandant Kadri Veseli, prvi je korak u ostvarivanju pravde za barem neke srpske žrtve na Kosovu

Predsjednik Kosova Hashim Thaçi prva je osoba protiv koje je tužiteljstvo Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu 24. travnja podnijelo optužnicu zbog niza zločina, uključujući ubojstva, prisilni ‘nestanak’ osoba, progone i mučenja. Postojanje optužnice objavljeno je 24. lipnja, a ona Thaçija i ostale – uključujući Kadrija Veselija, njegovog bliskog suradnika, također ratnog komandanta Oslobodilačke vojske Kosova i donedavnog predsjednika parlamenta – drži odgovornima za smrt približno stotinu ljudi, dok ‘zločini navedeni u optužnici uključuju stotine žrtava, kosovskih Albanaca, Srba, Roma i onih druge etničke pripadnosti, a uključuje i političke protivnike’, priopćilo je Tužiteljstvo. Po pravilima rada Specijalnog suda, detaljan sadržaj optužnice ostaje tajan sve do trenutka dok je ne potvrdi sudac za preliminarni sudski postupak, koji ima šest mjeseci da optužnicu potvrdi ili odbaci.

Thaçi je prije nekoliko dana najavio da će podnijeti ostavku, prigodno dodavši da je ‘ranije shvatio da će borci OVK-a platiti visoku cijenu’ i da je optužnica protiv njega ‘cijena za slobodu Kosova’ te zaključio da u ratu nije činio ‘greške prema građanima srpske, romske ili albanske nacionalnosti’. Time se pridružio cijeloj plejadi političara iz bivše Jugoslavije koji su sve navode o vlastitoj umiješanosti u brutalne zločine proglasili napadom na čitave kolektive i sebe prikazali kao žrtve na oltaru domovine.

Malo je vjerojatno da optužnica neće biti potvrđena, pa se čini sigurnim da je Thaçijeva karijera barem za sada gotova. Predsjednik Kosova osamdesetih se godina kao student povijesti na prištinskom sveučilištu priključio albanskim separatističkim organizacijama. Ranih devedesetih je napustio zemlju i u Švicarskoj postao jedan od osnivača OVK-a, a do 1997. i vođa njenog političkog krila. Nakon NATO-ove intervencije protiv Srbije 1999. postao je jedna od najvažnijih osoba na Kosovu te od tada on i njegova Demokratska stranka Kosova drže pod čvrstom kontrolom kosovske institucije. Bio je prvi premijer Kosova. Ponovno kao premijer, 17. veljače 2008., pročitao je kosovsku deklaraciju o nezavisnosti. Predsjednik je postao 2016., a sada je uz Slobodana Miloševića postao jedini vođa jedne – doduše, djelomično priznate – postjugoslavenske države protiv kojeg je objavljeno postojanje optužnice za ratne zločine dok je još bio na dužnosti.

Thaçijevo se ime u kontekstu ratnih zločina na međunarodnoj sceni počelo spominjati nakon što je švicarski istražitelj Dick Marty 2010. objavio izvještaj – izrađen za Vijeće Europe – u kojem se vodstvo OVK-a optužuje za zločine uključujući otmice, zlostavljanja i trgovinu organima. Naročito se takozvana Drenička grupa kojoj je Thaçi bio šef dovodi u vezu s organiziranim kriminalom. Potom je 2014. specijalni izvjestitelj Europske unije Clint Williamson sastavio izvještaj u kojem se ‘određeni elementi OVK-a’ optužuju za namjerni progon manjina na Kosovu, uključujući ubojstva, protjerivanja, nehumane postupke, protupravno držanje u logorima na Kosovu i u Albaniji, uništavanje vjerskih objekata i etničko čišćenje pojedinih područja. Specijalni sud za zločine OVK-a formiran je 2015. pod pritiskom zapada, kada je postalo jasno da će zločini OVK-a ostati nekažnjeni. Spomenimo da je u ratu na Kosovu ubijeno preko tisuću Srba – i više od osam tisuća Albanaca – a tijekom dvadeset godina od kraja rata do 2018. na Kosovu je svega troje Albanaca osuđeno za zločine nad Srbima. Specijalni sud se naziva i ‘hibridnim sudom’ – njegovo sjedište jest u Hagu i na njemu rade isključivo strani suci i tužitelji, ali je službeno dio kosovskog pravosuđa.

Optužnica protiv Thaçija izazvala je niz reakcija: od one albanskog premijera Edija Rame koji je izjavio da je riječ o ‘sramoti stoljeća usmjerenoj protiv Kosova’, do vrlo suzdržanih Vučićevih reakcija iz Beograda. U kosovskoj javnosti uvelike prevladava mišljenje da je u startu riječ o antialbanskom sudu, ali i da Thaçi više nikako ne može biti pregovarač sa Srbijom. Srpska političarka s Kosova Rada Trajković poput brojnih stranih i domaćih komentatora nagađa da je optužnica objavljena kako bi se Thaçija spriječilo da tijekom vašingtonskih pregovora s Vučićem ugovori amnestiju. Thaçi je već bio u avionu kada je objavljeno priopćenje Specijalnog suda, u kojem se ističe da su kosovski predsjednik i Veseli kontinuirano pokušavali ometati rad Suda i da su poduzeli kampanju radi njegovog ukidanja ‘a sve s ciljem da oni sami ne budu izvedeni pred lice pravde’.

Odvojeno je pitanje što će biti s dijalogom Kosova i Srbije – pitanjem od barem formalne velike važnosti i za put Beograda prema Europskoj uniji.

- Ako bi Thaçi dao ostavku, mislim da bi to uzrokovalo daljnju nestabilnost u već slaboj vladi. Vjerojatno bi uskoro uslijedili izbori, što ne bi bilo iznenađujuće s obzirom na to da su u prošlom desetljeću četiri vlade pale bez da su dočekale kraj mandata, a sve su uglavnom pale kao rezultat političke trgovine - kaže za Novosti Besa Luci, glavna urednica portala Kosovo 2.0.

Dogovor Vučića i Thaçija koji je namjeravao organizirati Trump evidentno je propao, a ovaj pod pokroviteljstvom EU-a također trenutno ne obećava jer je postojeći premijer slab te na kosovskoj strani baš i nema sugovornika – uostalom, ni sam Vučić nije, unatoč retorici, zainteresiran za postizanje rješenja.

U svakom slučaju, postojanje optužnice protiv visokorangiranih komandanata OVK-a otvara nadu da će barem neki od zločina OVK-a biti sudski procesuirani. Ova optužnica prvi je korak u ostvarivanju pravde za barem neke srpske žrtve na Kosovu. Hoće li se ta pravda i ostvariti, drugo je pitanje.

1/1