>

novosti logo

Imunološki bez Vizije

Nije sramotno Vladino odbacivanje ponude Visia Croatice, nego činjenica da država ne nalazi minimum htijenja i volje da Zavod kao instituciju od javnog interesa zadrži u svom portfelju

Vlada je odbila ponudu Visia Croatice, inicijative grupe građana za spas Imunološkog zavoda (IMZ) koja je od države namjeravala kupiti 54 posto dionica te ustanove kako bi je spasila od privatizacije i ponovno pokrenula proizvodnju cjepiva i krvnih derivata. Zavod je početkom mjeseca zbog neisplate triju plaća radnicima automatizmom trebao završiti u stečaju, no Vlada je primjenu stečajnog zakona prolongirala do 1. rujna.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ponudu je nazvao nedorečenom u smislu daljnjeg poslovanja, ulaganja i dugoročnog razvoja IMZ-a, prozvavši prethodne vlade za propast tvrtke. Platforma 112, koja okuplja šezdeset organizacija civilnog društva, nazvala je pak Vladinu odbijenicu sramotnom, poručivši joj da je očito spremna učiniti sve kako bi osigurala primat privatnoga nad radničkim, građanskim i javnim interesom. Reakciju civilnih udruga (čiji su članovi, uz 30 hiljada ostalih građana, u kupnju dionica IMZ-a uložili osam milijuna kuna) ipak treba preformulirati: nije sramotno Vladino odbacivanje ponude, nego činjenica da država kao većinski vlasnik još ne nalazi minimum htijenja i volje da tu instituciju od strateškoga javnog interesa zadrži po svaku cijenu u svom portfelju (što, uostalom, podržavaju potencijalni kupac, sindikat i uprava IMZ-a) te jasno kaže kako njezina privatizacija i prodaja u bilo kakvom obliku – ne dolaze u obzir!

Državi ne bi trebao biti toliki problem osigurati osam milijuna kuna za dionice i još stotinu za pokretanje proizvodnje u Imunološkom, znamo li primjerice da tvrtke iz koncerna Agrokor Ivice Todorića godišnje subvencionira s više od sto milijuna kuna

Državi ne bi trebao biti toliki problem osigurati osam milijuna kuna za dionice i još stotinu za pokretanje proizvodnje u Imunološkom, znamo li da je Vlada upravo donijela odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji Podravke sa 114 milijuna kuna i da tvrtke iz koncerna Agrokor Ivice Todorića godišnje subvencionira s više od sto milijuna kuna.

Dok s jedne stane ne znamo, a trebali bismo, u čemu se država konkretno nije složila s ponudom Visia Croatice, s druge strane nije do kraja jasan – iako su na adrese građana distribuirali dva milijuna informativnih letaka – upravljački model toga komanditnog društva. Pravno gledajući, riječ je o dva društva: prva Visia Croatica je komanditor (građani koji su uplatili novac i razmjerno količini uloženog novca imaju pravo na eventualnu dobit), dok je druga komanditno društvo kojim upravljaju komplementari (upravljači) koji odlučuju i o investicijama i kupnji dionica. Komplementare bi činilo stotinu društveno odgovornih (!?) osoba koje bi birali dionici putem svojih krovnih tijela, tj. po desetoricu njih iz raznih društvenih skupina, što bi činilo i Skupštinu: inicijatori, radnici IMZ-a, branitelji, liječnici, javne osobe, županije i gradovi, dobrovoljni darivatelji krvi, udruge civilnog društva, vjerske zajednice, predstavnici komanditora i tvrtke ulagači, pri čemu nijedna skupina ne može imati više od deset posto utjecaja.

Najvažnije je ujedno i nejasno: koji dionici i po kojem kriteriju bi imenovali pojedince koji bi upravljali Imunološkim zavodom? Tko će jamčiti da se u navedenim društvenim skupinama neće naći i oni koji bi tim putem pokušali ostvariti svoje privatne interese? Navedimo kao primjer Đuru Glogoškoga i Josipa Klemma, predvodnike prosvjeda dijela veterana iz Savske 66 koji otpočetka prosvjeduju protiv privatizacije Imunološkog zavoda, i to ne stoga što se prvi želi pozicionirati kao borac za opće dobro (kako smatraju neki članovi GONG-a, pa napuštaju prosvjed), nego stoga što bi kao pripadnik braniteljske skupine mogao svoje interese ostvariti i među upravljačima Visia Croatice. Sporno je i budi sumnju i to što su iz spomenute javne inicijative odlučili zatajiti investitore i veće potencijalne ulagače zainteresirane za IMZ.

Pojedini članovi organizacija civilnog društva uvjereni su da bi kupnja IMZ-a od strane Visia Croatice bila manje zlo od potpunoga gašenja tvrtke. Goran Jeras (jedan od pokretača prve etičke banke u Hrvatskoj) smatra da se inicijativa vodi u dobroj vjeri, ali i da postoji prostor za nadogradnju modela, koji u javnosti nije uvijek bio dobro iskomuniciran. Tako postoji i opcija da Visia Croatica, u slučaju da (na novom natječaju) kupi Zavod, budućoj vladi u jednom trenutku ponudi njegov otkup.

- To je scenarij za koji se svakako zalažem i koji je, vjerujem, blizak i Visia Croatici, za koju bi uspjeh bio i zadržavanje Imunološkog u rukama države - kaže nam Jeras.

Smatra da se iznos od sto milijuna kuna potrebnih za pokretanje proizvodnje može bitno smanjiti pronalaskom partnera (grada ili općine), koji bi ustupanjem zemljišta za novi proizvodni pogon bitno smanjio cijenu investicije, a ostatak bi se mogao dobiti od banaka.

Dimitrije Birač, član Radničke fronte koja je Vladi uputila otvoreno pismo s apelom da Zavod zadrži kao državnu tvrtku, demistificira model građanskog i radničkog upravljanja u projektu Visia Croatice.

- Budući da su i radnik i kapitalist građani, ‘građansko upravljanje’ je zapravo eufemizam za kapital-odnos. Radnička fronta nije protiv privatizacije zato što je netransparentna ili sumnjiva, već zato što je ona proces kapitala kao odnosa, što je temelj kapitalizma - kaže za ‘Novosti’ Birač.

Smatra da zahtjev svih radnika mora biti radnička kontrola, jer nakon moguće privatizacije oni ne bi imali kontrolu nad poslovanjem IMZ-a. Razlog bezrezervne podrške civilnih udruga prodaji IMZ-a Visia Croatici vidi u tome što se civilna scena trudi popraviti, a ne ukinuti kapitalizam.

- Oni krizu IMZ-a ne vide u kapitalističkom sistemu, nego u korupciji i nepravdi. Aktualne društvene procese u tom kontekstu ne vide kao objektivne, klasne i neodvojive od sistema temeljenog na prisvajanju tuđeg rada i njegovih rezultata od strane bogate manjine, nego sve promatraju kao odnos pohlepnih moćnika i nemoćnih radnika. Radnike ne treba sažalijevati, treba ih povezati i potaknuti na samoorganiziranje - dodaje Birač.

Ministar Vrdoljak izjavio je da Imunološki zavod neće u stečaj, nego da ga kani spasiti. Pritom ne treba zanemariti ni aktualne političke okolnosti, odnosno skorašnje parlamentarne izbore – zadržavanje IMZ-a u državnom vlasništvu koaliciji bi zasigurno donijelo određene političke poene.

1/1