Rijeka Krupa je proglašena zaštićenim kulturnim dobrom u kategoriji kulturnog krajolika. Postoji li šanse i za druge rijeke?

WWF Adria traži zaštitu rijeka da bi ih očuvali u prirodnom stanju. Krupa je od studenog proglašena kulturnim krajolikom u kojem su zaštićene i prirodne vrijednosti kao što su sedrene barijere i slapovi. Zabranjena je i tako izbjegnuta gradnja malih hidroelektrana u kanjonu za što su postojale ideje koje bi rezultirale uništenjem tog područja. Kanjon dug devet kilometara je jedinstven i takav treba ostati za buduće generacije i razvoj turističkog potencijala. Osim Krupe izdvojila bih Zrmanju, koja na donjem toku ima reverzibilnu HE, ali je sačuvana, Kupu u gornjem i srednjem toku uz granicu sa Slovenijom, Unu koja u Hrvatskoj nije zaštićena, ali u BiH jest i to praktički cijelim tokom. Rijeka Lika je većim dijelom uništena hidroelektranama, dio Gacke koji nije usmjeren u HE Senj bi mogao biti zaštićen. Imamo Koranu, Mrežnicu, puno malih vodotokova koje bi trebalo dodatno zaštititi.

Koliko na očuvanju rijeka surađujete s lokalnim upravama i udruženjima?

Cijelo vrijeme se oslanjamo na njihov doprinos. Kao svjetska organizacija koja radi regionalno, bez doprinosa lokalnih samouprava, udruženja i lokalnog stanovništva ne bi mogli ništa. Ali ništa se ne smije nametati jer će se javljati otpor lokalnog stanovništva kao na Vranskom jezeru, od paljenja trske do drugih problema.

Koliko izlijevanje mazuta u Zrmanju narušava ekosustav šireg područja?

To je ekološki problem otkako je tvornica glinice izgrađena na lošem mjestu. Projekt kao neisplativ nikad nije zaživio, ali je zapošljavao i tako davao doprinos lokalnoj sredini. Otkako je tvornica propala, ostali su nesanirani bazen lužine i mazut koji se svako malo izlijeva. Ali to je više problem za Novigradsko more nego za Zrmanju jer je zagađen njen donji tok. Da je zagađenje uzvodno, slapovi i barijere bi mogli odumrijeti. Osim toga, Novigradsko more je zatvoreni zaljev koji je već zagađen komunalnim vodama i brzo se zagrijava. Za to su odgovorni država i Ministarstvo zaštite okoliša koji nikako da riješe problem. Rješavanje bi trebalo biti urgentno, sigurno je skupo i zahtijeva nove tehnologije jer je to ekološka bomba.