Kako će izgledati naredne dvije godine mandata predsjednika Joea Bidena nakon nedavnih međuizbora na kojima su republikanci osvojili većinu u kongresu?
Nakon ovih izbora situacija u Kongresu se promijenila, ali ne onoliko koliko se očekivalo. Demokrati su osvojili Senat, dok se u Zastupničkom domu slika promijenila, onih pet-šest mandata više koje su imali demokrati sada je zamijenjeno sa sedam-osam mandata republikanaca. To će dovesti do toga da će se vodstvo u Zastupničkom domu promijeniti i da će Nancy Pelosi morati odstupiti s mjesta predsjednice tog doma. Republikanski Kongres vjerojatno će započeti s nekim inicijativama koje će prije svega biti politički simboličke, poput najavljivane istrage protiv sina predsjednika Bidena, a gospodarskim temama će se vjerojatno manje baviti. S druge strane, sve što republikanski Zastupnički dom pokrene u smislu zakonodavne inicijative može biti zaustavljeno vetom predsjednika. Tako da se u iduće dvije godine očekuje svojevrsna blokada Zastupničkog doma jer ni predsjednik neće moći progurati svoje inicijative kada je riječ o trošenju državnog novca, niti će Zastupnički dom moći nešto napraviti bez Bidenovog potpisa na njihove zakonske prijedloge. Za razliku od Zastupničkog doma, u Senatu Biden može nastaviti s imenovanjima sudaca i državnih dužnosnika, dakle njegova kadrovska politika zasad ostaje sigurna.
Donald Trump najavio je ponovnu predsjedničku kandidaturu iako su izbori i neuspjeh njegovih odabranika pokazali da stoji slabije nego što je mislio. Pojavio se i izgledni protukandidat, guverner Floride Ron DeSantis. Koliko je Trump utjecao na ishod tih izbora i što to govori o njegovim izgledima za novi mandat?
Republikanci su se na ovim izborima suočili s posljedicama svoje politike posljednjih deset-petnaest godina, a pogotovo s politikom koju je vodio Trump, ali i posljednje dvije godine u kojima su odbijali priznati ishod demokratskih izbora. Velik broj Trumpovih kandidata na ovim je izborima poražen. To pokazuje da su demokrati poruku o potrebi spašavanja izborne demokracije dosta uspješno plasirali među američkim biračima, dok je ta tema istovremeno izazvala potres u Republikanskoj stranci. Trump dakle nije više onako jak kao što je bio, a te će pukotine vjerojatno osjetiti i njegovi stranački protukandidati, uključujući i DeSantisa. On je popularan na Floridi, ali ima i staturu nacionalnog političara, pa bi s malo hrabrosti i više novca mogao postati protukandidat Trumpu. No treba reći i da se radi o mlađem i možda malo umjerenijem, ali ipak trampistu i zagovorniku nekih vrijednosti koje baš i nisu tradicionalno američke.
Joe Biden također će se vjerojatno ponovno kandidirati. Na press konferenciji nakon izbora rekao je da u iduće dvije godine neće mijenjati svoju politiku. Što se od njega može očekivati?
Biden će vjerojatno na proljeće službeno proglasiti kandidaturu ako se u međuvremenu nešto ne promijeni. On ne može sada odustati od kandidature jer bi sljedeće dvije godine bio potpuno neučinkovit predsjednik i time izazvao sukobe u stranci. Istovremeno, demokrati nemaju jasnog protukandidata koji bi se mogao profilirati protiv Bidena. On će voditi politiku kao dosad, usmjerenu na jačanje socijalnih prava i obnovu ekonomije nakon pandemije. Za pretpostaviti je da će se inflacija smanjiti, a gospodarska situacija popraviti, pri čemu njegov mandat karakterizira i visoka zaposlenost.
Nedavno su se, prvi put kao predsjednici, susreli Biden i kineski predsjednik Si Đinping. Što bi taj susret mogao značiti za globalnu ekonomiju i geopolitiku nakon dugog perioda loših odnosa SAD-a i Kine?
Mislim da je taj susret dobrodošao da smanji tenzije i raščisti neke dileme o tome što tko stvarno misli i dokle treba ići u konfliktnim situacijama, gdje su crvene linije. Iako je Trump autor ideje o američkom povlačenju iz kineskog gospodarstva i percepcije Kine kao glavnog američkog suparnika, obje su države i dalje gospodarski vrlo ovisne jedna o drugoj. Njihov susret je i svojevrsna poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Kina nije nužno saveznik Rusije u svim situacijama i da ona ima vlastite strateške interese koji su prije svega vezani uz američko gospodarstvo i trgovinu. Sve u svemu, rekao bih da je taj susret važan i umirujući.
Republikanci su zatražili da se ubuduće provodi stroži nadzor nad slanjem pomoći Ukrajini, a jedna manja skupina i potpuni prestanak financiranja. Je li to samo retorika ili se s ovakvim Kongresom mogu očekivati promjene u vezi pomoći Ukrajini?
Mislim da je riječ o izbornim napucavanjima da bi se stekla vidljivost u javnosti. Sve dok je predsjednik države Biden, u sljedeće dvije godine neće biti promjena u vezi Ukrajine u smislu podrške i pomoći. Možda će biti većih pritisaka u vezi potrebe pokretanja pregovaračkog procesa između Rusije i Ukrajine, ali u dogledno vrijeme Amerika će ostati na istim pozicijama. Promjene u Kongresu neće ozbiljnije utjecati na odluke, tim više što su one uglavnom u domeni izvršne vlasti. Biden je vrhovni zapovjednik i izvršitelj vanjske politike i samim tim u velikoj mjeri autonoman u odlukama koje se tiču rata u Ukrajini.
