>

novosti logo

Izborni uspjeh SNV-a

Reporteri Novosti obišli su biračka mjesta na dan manjinskih izbora. ‘Kada država nije uložila niti jednu kunu za informiranje i kada se Srbima poručuje da mogu otići na traktorima, bilo kakva izlaznost je odlična’, kaže Saša Milošević iz SNV-a, čije su liste imale najveći uspjeh. Srbi će nakon izbora moći formirati vijeća u 19 županija, 77 gradova i 148 općina

Peti po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, održani 5. maja, pokazali su da nedavno usvojen zakon o manjinskim izborima nije bio dovoljan motiv za izlazak većeg broja glasača na birališta. Loše vrijeme, neinformiranost, ograničen broj biračkih mjesta do kojih se moralo putovati i po 40 kilometara, iseljavanje mladih kao i manjak interesa pripadnika manjina, u većini sredina doveli su do toga da je do nedjelje poslijepodne glasalo 9,83 posto birača, a situacije se nije puno popravila ni do zatvaranja birališta.

U ovom izbornom ciklusu 255.000 pripadnika 20 različitih manjina biralo je 352 manjinska vijeća u 19 županija i Gradu Zagrebu te u 68 gradova i 108 općina, dok je 109 predstavnika birano također u 19 županija i Gradu Zagrebu, 34 grada i jednoj općini, odnosno u jedinicama u kojima nije bilo dovoljno pripadnika manjina da bi se formirala vijeća.

Unutar srpske zajednice najveći broj lista, ali i izborni uspjeh imalo je Srpsko narodno vijeće – nacionalna koordinacija Srba iz Hrvatske (SNV). Na izborima je SNV odnio pobjedu u svim županijama, ne računajući Istarsku i Krapinsko-zagorsku, u kojima nije ni imao kandidata. Druge srpske liste činile su razne grupe birača i kandidati virovitičkog Srpskog kulturno-prosvjetnog društva ‘Prosvjeta’ (nije riječ o poznatijem Srpskom kulturnom društvu ‘Prosvjeta’), no pokazale su se kao neuspješne. Za razliku od četiri godine ranije, kad su imale većinu u vijećima četiri županije i nekoliko čvrstih uporišta u općinama i gradovima, na ovim izborima te su liste osvojile većinu u tek nekoliko gradova, kao što su Virovitica, Glina i Benkovac, i općina poput Sunje i Dubice. Ostale općine i gradove, kao što su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Vukovar, Knin, Zadar, Šibenik i brojni drugi, uvjerljivo je dobio SNV.

Srbi će nakon izbora moći formirati vijeća u 19 županija, 77 gradova i 148 općina, a iako naši sugovornici iz redova srpske manjine ne kriju zadovoljstvo time što su izabrani u vijeća, kod većine prevladava razočaranje zbog niske izlaznosti. Naime, za razliku od poljske, češke, mađarske i romske manjine koje su se u nešto većem broju odazvale na izbore, Srbi se nisu pretrgli oko izlaska na glasanje, čemu su Novosti svjedočile na nekoliko biračkih mjesta. Na glasanje za županijska vijeća odazvalo se 7,61 posto Srba s pravom glasa, odnosno od njih 160.211 glasalo ih je 12.188. Za vijeća u gradovima odziv je bio još manji (6,64 posto), dok su nešto više zanimanja izazvale liste za općinska vijeća srpske manjine (14,19 posto). Na nivou županija za predstavnike je glasalo šest od 280 birača (2,24 posto), dok je u gradovima od 832 upisana glasalo 49 birača (5,89 posto). U Zagrebu, gradu s ukupno 21.582 birača srpske nacionalnosti, glasanju je pristupilo njih 314. Jedan od njih je Danko Svilar, kojeg smo u nedjelju ujutro zatekli na biračkom mjestu u Novom Zagrebu.

- Došao sam da obavim svoju građansku dužnost, a glasao sam iz inata. Zna se zašto, zato što sam iziritiran raznim uvredljivim grafitima i porukama - govori nam i potom hvali članove biračkog odbora.

- Na prvom biračkom mjestu na koje sam došao nisam bio na spisku pa su nazvali svoje kolege i rekli mi da sam na spisku na drugom mjestu. Otišao sam tamo i dao svoj glas - dodaje Svilar.

Na biračkom mjestu Črnomerec, smještenom u prostorijama mjesnog odbora na Trgu Francuske Republike, u popodnevnim satima naišli smo tek na članove biračkog odbora.

- Ma kakvi, nema danas posla - govori nam najstariji među njima.

- Vi ste danas osmi koji glasate, što nije ni čudno s obzirom na to da Srbi u Zagrebu imaju samo jednu listu - objašnjava dok nam pruža rozi glasački listić.

Bolja situacija nije bila ni u obližnjem Karlovcu, gdje je na izbore izašlo 4,32 posto birača. Reporteri Novosti posjetili su biračko mjesto u gradskoj četvrti Banija, gdje smo dvije mlađe djevojke i dva sredovječna muškarca zatekli na čik-pauzi. Odmah ulaze u prostorije nekadašnjeg mjesnog odbora i sjedaju za stol jer su popodnevni članovi izborne komisije. S njima je i promatrač iz redova SNV-a. Nakon kraćeg razgovora saznajemo da je na tom mjestu do 14 sati glasalo sedam pripadnika srpske zajednice od preko stotinu njih upisanih u registar. Slična slika dočekala nas je na biračkim mjestima u Prigorju i Podravini. Međutim, na jednom od njih, onom u Osijeku Vojakovačkom, zabilježena je nešto veća izlaznost. Tamo smo susreli Nedjeljku Vučić.

- U našem su mjestu plakati postavljeni puno prije izbora i moglo ih se vidjeti u svakoj ulici. Pojedini kandidati čak su razgovarali s nama biračima i dodatno nas uputili u izbornu proceduru. Imam samo riječi pohvale. Glasala sam i nadam se da će budući vijećnici svojim radom ispuniti naša očekivanja - govori nam ona.

Došao sam da obavim svoju građansku dužnost, a glasao sam iz inata. Iziritiran sam raznim uvredljivim grafitima i porukama – kaže Danko Svilar iz Novog Zagreba

Pozitivan primjer zabilježili smo i u baranjskoj općini Popovac, u kojoj je od 228 birača glasalo njih 114, odnosno respektabilnih 40,71 posto. Najviše glasova dobio je SNV-ov Zoran Milošević, aktualni zamjenik općinskog načelnika. No njegov rezultat ostao je u sjeni niske izlaznosti u ostalim mjestima tog dijela Hrvatske. Slično je bilo i na razini Osječko-baranjske županije gdje se od ukupno 18.932 glasača na izbore odazvalo njih 1.619 (8,55 posto). Negativni rekord nosi Grad Našice, u kojem je izašlo samo 14 od 538 birača (2,6 posto), što je samo četiri birača više od broja predloženih kandidata.

Nešto bolji odaziv zabilježen je u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je od 10.007 registriranih birača glasalo njih 1.327. Slično je bilo u pet gradova i tri općine u toj županiji u kojima su se birali članovi gradskih i općinskih vijeća srpske nacionalne manjine. U dalmatinskoj općini Civljane, gdje srpska zajednica čini većinu populacije, izbori nisu ni održani jer nije bilo predložene liste kandidata.

- Bez obzira na to što je medijska informiranost građana o ovim izborima izostala, u poređenju s ostalim županijama mi smo među prvima po izlaznosti, a to je pokazatelj da smo radili. Iako ne mogu reći da smo sasvim zadovoljni izlaznošću birača, ostvarenim rezultatima svakako smo zadovoljni kao i činjenicom da nismo imali protukandidate - iskreno će Borislav Šarić, dosadašnji predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije.

Iako je odaziv Srba na izbore na području Vukovarsko-srijemske županije bio slab (18,69 posto), on je ipak veći nego na izborima 2015. godine, kada je svoje glasačko pravo iskoristilo 15,84 posto birača. U gradu Vukovaru zabilježena je izlaznost od 17,28 posto, što je također više nego 2015. U općinama je izlaznost bila veća, u Borovu 24,5, u Markušici 26,16, a u Negoslavcima 30,65 posto. Pad izlaznosti u usporedbi s prošlim izborima, s 24,69 na 17,74 posto, zabilježen je u općini Trpinja. Mnoge birače iz toga kraja je u odlasku na birališta spriječila kiša koja je padala gotovo čitav dan, a vidljive su i posljedice iseljavanja.

- Na sve izbore obavezno izlazim jer to smatram svojom građanskom dužnošću. Glasao sam po savesti. Jedino što mi smeta i što me boli je to što i dalje nema sloge u našem narodu. Nadam se boljem sutra za mlade pre svega, a i za nas kako bismo im pomogli - kaže nam Milorad iz Borova naselja.

Svoje građansko pravo, ali i obavezu, kako ističe, iskoristila je i 44-godišnja Dragana iz Borova.

- Žalosti me slab odaziv na izborima za manjinska veća i predstavnike, čiji značaj, sudeći po odazivu, nije prepoznat u srpskoj zajednici. Iako je uloga manjinskih veća savetodavnog karaktera, njihov značaj je daleko veći u sredinama u Hrvatskoj gde Srbi nisu organizovani. Smatram da je jedan od razloga slabog odaziva na ovim izborima i slaba vidljivost manjinskih veća, što nije slučaj u opštini Borovo - kaže naša sugovornica i dodaje da je svojim glasom odlučila da podrži listu SNV-a.

- Iako lista nije imala protivkandidate, moj glas je dobila zahvaljujući kvalitetnom radu i brojnim aktivnostima u protekle četiri godine. Naročito bih pohvalila humanitarni rad, a pozdravila bih i rodnu osetljivost jer je na listi 50 odsto žena, a poznato je da su žene, pripadnice nacionalnih manjina, često diskriminisane i unutar svoje zajednice - ističe ova Borovčanka, koja od budućeg saziva VSNM-a očekuje da bude ustrajan u inzistiranju na dosljednoj primjeni pozitivnih zakonskih propisa s ciljem unapređenja položaja Srba.

Taj zadatak je i pred Sašom Miloševićem, aktualnim potpredsjednikom SNV-a i dosadašnjim predsjednikom VSNM-a Grada Zagreba, koji je izabran i na prošlotjednim izborima. On je u razgovoru za Novosti prokomentirao ovogodišnju izlaznost.

- Da je sto ljudi izašlo na izbore za srpska vijeća, bio bi to odličan odaziv. U vrijeme kada manjinski plakati, odnosno plakati srpske stranke u javnom prostoru ove zemlje izdrže jedva dan i pol, kada država nije uložila niti jednu kunu u informiranje da manjinski izbore uopće postoje, kada je u svim hrvatskim medijima ukupno bilo manje od pet informacija o održavanju izbora, kada se Srbima opet poručuje da iz Hrvatske mogu otići na traktorima, kada se neofašisti i neoustaše dan uoči izbora okupljaju ispred sjedišta srpskih organizacija, kada smo imali čak i pojačano nasilje, premlaćivanje ljudi, kamenovanje kuća srpskih povratnika, onda je bilo kakva izlaznost odlična - smatra Milošević i dodaje da novi Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina predstavlja ‘pozitivan put za izgradnju manjinske političke arhitekture’.

- Međutim, nedostaju mu popratni dokumenti. S lošim bazičnim zakonom, odnosno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, novi izborni zakon sam po sebi ne može popraviti situaciju - kaže potpredsjednik SNV-a, koji smatra da većina tzv. manjinskih problema, u koje se ubraja i niska izlaznost na izbore, leži u drugim sferama, odnosno u problemima većinskog naroda.

U našem mjestu plakati su postavljeni puno prije izbora i moglo ih se vidjeti u svakoj ulici. Pojedini kandidati razgovarali su s nama i dodatno nas uputili u izbornu proceduru – govori Nedjeljka Vučić iz Osijeka Vojakovačkog

- U Hrvatskoj sve manje imamo ono što je proklamirano zakonima, društvo parlamentarne i liberalne demokracije, a sve više zatvoreno, konzervativno društvo u kojem vladaju ‘svete krave’: Katolička crkva, branitelji, radikalno desne stranke i udruge koje diktiraju javni diskurs. U takvim uvjetima je nemoguće ostvariti manjinska prava. Tek kada se ostvari jedna puna, pozitivna i zdrava demokracija, uspostavit će se preduvjet i za rješavanje manjinskih pitanja. A to će nedvojbeno dovesti i do većeg odaziva na izbore za naša savjetodavna tijela u jedinicama lokalne i regionalne samouprave - zaključuje Saša Milošević.

S navedenim izazovima 18. maja ponovno će se susresti stanovnici Velikog Grđevca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje će se izbori ponoviti.

- Na listi za općinsko vijeće imali smo samo šest kandidata, ali dvojica od njih nisu dobila nijedan glas. Zbog toga ćemo mobilizirati aktiviste i birače da ponovljeni izbori budu uspješniji - kaže nam Darko Karanović, dosadašnji predsjednik VSNM-a Bjelovarko-bilogorske županije.

Osim u Velikom Grđevcu, izbori za srpska vijeća ponovit će se i u Jakšiću i Čaglinu u Požeško-slavonskoj županiji, za romska vijeća u općinama Cestica i Petrijanec u Varaždinskoj županiji, a za albanska vijeća u Omišlju u Primorsko-goranskoj i Vrsaru u Istarskoj županiji.

Teško do predstavnika

O održanim izborima razgovarali smo i s predstavnicima drugih manjina. Zoltan Balaž-Piri, sekretar Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba i član mađarskog vijeća, ističe zadovoljstvo što je nakon 16 godina od prvih izbora konačno usvojen zakon koji definira izborna pravila.

- Imali smo primjedbe na prvobitnu verziju zakona u dijelu koji se odnosi na termin izbora i drago nam je da su naše primjedbe uvažene - kaže Balaž-Piri.

- U Zagrebu je odziv mađarske manjine bio oko 13 posto i ta izlaznost je za mene očekivana i realna - govori on i dodaje da je na smanjeni odziv utjecala i činjenica da je u mnoštvu mjesta i županija postojala samo jedna lista.

- Imali smo jednu listu s predstavnicima tri udruge, jer smo mala zajednica i našli smo 25 kvalitetnih ljudi. Naravno, drugdje postoje i drugačije situacije. Međutim, problem je što u nekim sredinama nismo uspjeli naći kandidate. Tako smo u Zadarskoj županiji imali pravo na predstavnika, ali se nitko nije želio kandidirati. Kako je to problem svih manjima, trebalo bi vidjeti kako da ga riješimo - dodaje Balaž-Piri.

Izbore je komentirao i Darko Šonc, predstavnik Slovenaca u Savjetu za nacionalne manjine RH.

- Manja izlaznost nego prije četiri godine, kada je na izbore izašlo oko 13 posto pripadnika manjina s pravom glasa, pokazuje da nismo dovoljno educirali birače. Što se Slovenaca tiče, mi smo u Zagrebu izišli s jednom listom, a generalno izlaznost je bila prosječna, nešto manja nego na prošlim izborima. Zapravo, ovo su peti izbori i stanje je uvijek slično: izbori su nevidljivi, nema spotova, netko tu i tamo nešto objavi, ali ne može se očekivati da će netko zalijepiti jedan plakat i time napuniti dvoranu - zaključuje Šonc.

1/2