Novosti

Društvo

Jasna A. Petrović: Izbori nisu presudni

Ako netko misli da je razlog pristanka Vlade na Covid-dodatak to što su uskoro lokalni izbori, onda bi vlastima bilo još bolje da su pristale na isplatu lani i ostvarile bolje rezultate na parlamentarnim izborima, kaže predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH

Large intrigator  mini

(foto Patrik Macek/PIXSELL)

Kakvo iznenađenje stiže umirovljenicima u obliku Covid-dodatka?

Kad 860.000 umirovljenika dobije oko 600 milijuna kuna potpore, onda je to razlog za zadovoljstvo, ali ne i za iznenađenje. Već godinu dana se piše o tome kako su umirovljeničke udruge, Sindikat i Matica umirovljenika, još u travnju 2020. pokrenule inicijativu za isplatu Covid-dodatka, no isprva je prijedlog odbijen. Kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe te dvije udruge su započele pregovore, no ubrzo su došli parlamentarni izbori i prestanak rada starog saziva. Nakon obnove Vijeća u rujnu krenuli smo u nove pregovore, koji su kulminirali pojačanim pritiskom na Ministarstvo i Vladu zbog vjerojatnosti da će prvo ovogodišnje usklađivanje biti izrazito nisko (0,56 posto). Nakon svakotjednih pregovora postalo je jasno da bi se sredstvima predviđenim za usklađivanje mirovina moglo obuhvatiti 860.000 umirovljenika. Nažalost ne i svih, jer se logikom socijalne pravde dalo prvenstvo najsiromašnijima.

Ima li ova jednokratna pomoć veze s lokalnim izborima?

Ako netko misli da je jedini razlog pristanka Vlade na Covid-dodatak to što su uskoro lokalni izbori, onda bi vlastima bilo još bolje da su pristale na isplatu lani i ostvarile još bolje rezultate na parlamentarnim izborima. Uostalom, zašto bi to bilo presudno pitanje? Svatko će glasati po svijesti i savjesti.

Koliko će dodatak pomoći umirovljenicima?

Bit će kratkotrajnog efekta, za pokrivanje dugova, kupnju nešto lijekova ili plaćanje zaostalih režija. Nažalost, hrvatske su mirovine preniske, njihov je udio u prosječnoj neto plaći samo 37,67 posto, što je u odnosu na vrijeme prije 1990-ih upola manje! Hrvatska je zemlja u kojoj je svaki treći građanin stariji od 65 godina siromašan, a svaki drugi ako je samac.

Što slijedi u borbi za prava umirovljenika?

Prvo se moramo izboriti da se zaustavi daljnja privatizacija mirovinskog sustava, koja je predviđena snaženjem drugog mirovinskog stupa u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. Reforma drugog mirovinskog stupa iz obveznog u dobrovoljni je prioritet, kao i novi model usklađivanja mirovina, čime bi se zaustavio njihov realni pad, a također i intenziviranje rada skupine za novi model obiteljskih mirovina. Tu je i reguliranje ujednačenog prava na rad uz mirovinu za sve kategorije umirovljenika. Treba prestati oduzimati dodatak do najniže mirovine zaposlenim umirovljenicima, povisiti cenzus za dopunsko osiguranje, ukinuti alimentaciju za bake i djedove, ukinuti dosmrtno uzdržavanje i donormirati ugovore o doživotnom uzdržavanju.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više