Nakon tri mjeseca upornog javnog pritiska i višednevnih masovnih protesta i štrajkova, izraelski premijer Benjamin Netanjahu u ponedjeljak 27. marta je objavio da će privremeno obustaviti implementaciju pravosudne reforme koja će, kako tvrde protivnici, u toj zemlji dokinuti demokraciju. Sadašnja izraelska vlada na vlast je stupila u studenom prošle godine, nakon sklapanja koalicije vladajućeg Likuda s nizom manjih ekstremno desnih stranaka, čime je Natanjahu po šesti put postao premijer. U siječnju je predložila zakonske izmjene čiji je cilj smanjiti ovlasti Vrhovnog suda i povećati utjecaj izvršne vlasti na izbor sudaca. To bi, tvrdi vlada, trebalo uspostaviti "bolju ravnotežu" među granama vlasti u državi koja nema formalni ustav, a Vrhovni sud uživa prevelike ovlasti, dok protivnici drže da bi se time samo učvrstila kontrola izvršne nad preostalim granama vlasti.

Ekstremno desnim elementima vladajuće koalicije reforma bi omogućila da provedu svoje ultrakonzervativne planove za ograničavanje prava žena, manjina, a ako treba i domaćih izdajnika; ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir u kampanji je, primjerice, predlagao uvođenje "testa lojalnosti" i deportaciju "onih koji djeluju protiv države Izrael". Osim toga, reforma bi trebala zaštiti i samog Netanjahua, koji je 2019. godine optužen za korupciju i prijeti mu 10 godina zatvora. Najdesnija vlada u 75-godišnjoj povijesti Izraela sada se zbog toga suočava s najmasovnijim protestima u njegovoj povijesti, pri čemu to ne uključuje samo stotine tisuća ljudi na ulicama i generalni štrajk zbog kojeg ne rade bolnice, aerodromi, luke, banke, sveučilišta i ambasade, već i vrlo ozbiljan otpor iz samih institucija. Protesti su eskalirali nakon što je Netanjahu smijenio ministra obrane Joava Galanta, kada je ovaj apelirao na vladu da odustane od reforme. Isto je učinio i predsjednik države Isak Hercog, dok je glavni vojni zapovjednik Hercl Halevi javno upozorio da ovakva politička nestabilnost predstavlja sigurnosnu prijetnju. Halevi je rekao i da velik broj aktivnih i rezervnih pripadnika vojske prijeti da neće "služiti u diktaturi", a zabrinutost su izrazili i šefovi tajnih službi Mosad i Šin Bet. U visoko militariziranoj državi koja goleme resurse troši na obrambeni sektor, ove riječi imale su velikog odjeka na stanovništvo, koje upravo vojsku smatra jednom od institucija od najvećeg povjerenja.

No iako je vlada privremeno reterirala, to ne znači da je potpuno odustala od reforme pravosuđa. Ben Gvir, koji je za utjehu od Netanjahua dobio dozvolu da formira nacionalnu gardu koja će biti pod kontrolom njegovog ministarstva, rekao je da će se o prijedlogu raspravljati na sljedećem zasjedanju Kneseta za mjesec dana. Sam Netanjahu protivnike reforme nazvao je "manjinom ekstremista" koja zemlju "gura u građanski rat", pa se sada u vodećim zapadnim medijima govori da je notorni Bibi "izgubio doticaj sa stvarnošću" i nagađa o mogućim novim izborima. U srijedu se obrecnuo čak i na američkog predsjednika Joea Bidena, koji mu je javno poručio da odustane od reforme. "Izrael je suverena država koja odluke donosi po volji naroda a ne na pritiske izvana, uključujući i one od prijatelja", odgovorio mu je Netanjahu priopćenjem koje bi se moglo nazvati bizarnim uzme li se u obzir da suverenost Izraela uvelike ovisi o golemoj američkoj vojnoj i svakoj drugoj pomoći. Izraelski masovni protesti koji se zalažu za sekularnu i liberalnu državu obilježeni su upadljivim prisustvom državnih zastava, kao i upadljivim odsustvom Palestinaca odnosno izraelskih Arapa, iako oni čine 20 posto stanovništva. Potkraj siječnja novinar Haaretza Gideon Levi Novostima je rekao da je pitanje Palestinaca u ovim protestima potpuno irelevantno, a moglo bi se reći i da su izraelski prosvjednici i politička opozicija u stanju svojevrsne kolektivne hipokrizije. Izašli su na ulice kako bi obranili vladavinu prava i institucije, iako te institucije već desetljećima krše međunarodno pravo ilegalnom okupacijom palestinskih područja i njihovim naseljavanjem židovskim stanovništvom.