>

novosti logo

Koridor bijede

Prezentacija istraživanja o stopama siromaštva na području Hrvatske, upriličena na Dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti, pokazala je ono što je odavno svima jasno: postojanje ‘koridora bijede’ od Vukovara do Imotskog, u kome je značajan broj sredina sa značajnim postotkom ili većinom Srba.

Stopa siromaštva izračunata je po dohodovnoj i po potrošnoj metodi, pri čemu je granica prihoda ili potrošnje bila 2.000 kuna mjesečno. Po dohodovnoj metodi, rizik od siromaštva pogađa 19,23 posto ili 803.000 osoba. Dok su najniže stope zabilježene u Zagrebu, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, najviše su bile u Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najsiromašnije su općine Kistanje, Civljane i Voćin. Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 17,1 posto, pa je po tome 717.000 osoba imalo ekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od praga rizika od siromaštva. Najniže stope zabilježene su u Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji, a najviše u Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Karlovačkoj županiji. Po toj su stopi najsiromašnije sredine bile Levanjska Varoš, Civljane (opet) i Vojnić.

Po riječima dosadašnjeg ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Tomislava Tolušića, tim je projektom dobiven alat za izravnu pomoć općinama i gradovima. Na raspolaganju u EU-fondovima je 10,7 milijardi eura do 2020., što znači svake godine između deset i 15 milijardi kuna. Međutim, znamo kako je izgledala pomoć koju je raspoređivalo njegovo, ali i neka druga ministarstva. Tada su neke od navedenih općina ostale bez novca ili su ga dobile u mnogo manjoj mjeri nego neke razvijenije. Ostaje nada da će sredstva iz EU-fondova biti pravednije raspoređena ili da će država pomoći najsiromašnijim općinama.

Ostaje i da se nadamo da ovi podaci nisu pretjerano u neskladu s današnjicom, jer su iz popisa koji je bio jedna od baza podataka starih pet godina. U tom periodu došlo je do masovnog iseljavanja trbuhom za kruhom uglavnom mlađih ljudi, što može utjecati i na promjenu stope siromaštva kod preostalih stanovnika.

1/1