‘Srednja škola….bila je pakao nakon što se otkrila moja veza s kolegicom iz razreda. Mislim da nikad neću zaboraviti neke incidente i da je to imalo ogroman utjecaj na mene u tom ranjivom period mog života. (24-godišnjakinja biseksualne orijentacije)

‘Neonacisti su me pokušali ubosti nožem jer sam ljubio muškarca u javnosti. Nikog nije briga – ni policiju, ni vladu ni ljude. (20-godišnji gej)

Navedene citate izrekli su ispitanici iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikom istraživanju o diskriminaciji i zločinu iz mržnje protiv LGBTI osoba Agencije Europske unije za temeljna prava provedenom na 140.000 osoba u zemljama EU, Velike Britanije, Srbije i Sjeverne Makedonije. Istraživanje pod nazivom ‘Dug put do ravnopravnosti LGBTI osoba’ donijelo je neke zabrinjavajuće rezultate te pokazalo slab pomak u odnosu na prethodne godine.

Tako je šest od deset ispitanika reklo da izbjegava svog partnera držati za ruku u javnosti, dvoje od pet ispitanika pretrpjelo je uznemiravanje u prethodnoj godini, jedna od pet transrodnih i interseksualnih osoba doživjela je fizički ili seksualni napad te se jedna od pet osoba osjeća kao žrtva diskriminacije na radnom mjestu.

Kad je riječ o Hrvatskoj, gdje je sudjelovalo preko tisuću ispitanika, situacija u nekim područjima je još i gora.

Europsko istraživanje je pokazalo da samo 11 posto ispitanika iz Hrvatske vjeruje da se vlasti uspješno bore protiv predrasuda i netolerancije prema LGBTI osobama, dok je u Europi taj prosjek 33 posto

- Rezultati su pokazali kako su u Hrvatskoj LGBTI osobe manje otvorene za govoriti o tome tko su te manje vjeruju Vladi nego u drugim zemljama – rekla je za Novosti Nicole Romain, glasnogovornica Agencije za temeljna prava te dodala da je u Hrvatskoj još itekako dug put za ostvarenje jednakosti LGBTI osoba.

Tako u Hrvatskoj 84 posto ispitanika izbjegava svog partnera držati za ruke u javnosti, dok ih je u EU 61 posto. U Hrvatskoj se tek 27 posto ljudi otvoreno deklarira kao gej, dok je europski prosjek 47 posto. Osim toga, u Hrvatskoj je najveći broj LGBTI osoba koje u školi kriju svoju seksualnu orijentaciju – njih čak 51 posto, dok je u europskim zemljama prosjek 30 posto.

Do sličnih rezultata došli su i u ZG Pride gdje su također nedavno objavili preliminarne rezultate istraživanja provedenog u razdoblju od travnja do kolovoza prošle godine uzorku od 767 ispitanih LGBTIQ osoba, koje je pokazalo 36 posto ispitanih zbog straha od doživljavanja diskriminacije ili nasilja prilagođava svoje ponašanje. U školi to čini 37 posto ispitanih, a njih gotovo 40 posto na poslu te više od 43 posto u kafiću. Posebno zabrinjavajući rezultati odnose se na javne prostore poput ulica ili trgova te pri kretanju kada čak 61 posto ispitanih prilagođava svoje ponašanje. Osim toga, čak 64 posto ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja.

Kad je pak riječ o potezima vladajućih, europsko istraživanje je pokazalo da samo 11 posto ispitanika iz Hrvatske vjeruje da se vlasti uspješno bore protiv predrasuda i netolerancije prema LGBTI osobama, dok je u Europi taj prosjek 33 posto.

Iz ZG Pridea tvrde kako mržnja nije samo posljedica aktivnog djelovanja desno-klerikalnih organizacija i njihove kampanje širenja predrasuda i mržnje protiv LGBTIQ osoba, već i diskriminatorne politike Vlade RH, neprimjena postojećih zakona te sporo i neučinkovito pravosuđe.

Tamo gdje je diskurs pozitivan, a javne ličnosti i političari o LGBTI osobama pozitivno govore, položaj LGBTI osoba je bolji nego tamo gdje je diskurs negativan, a atmosfera neprijateljska, rekla je Romain

- HDZ je najodgovorniji za trenutni društveni položaj LGBTIQ osoba jer su radili apsolutno sve da se LGBTIQ prava unazade, da se ne donose nacionalne politike, da se novi propisi ne usklađuju sa Zakonom o životnom partnerstvu, da se Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva financiraju aktivnosti organizacija čija je misija dokidanje ljudskih prava LGBTI osoba, a koje su glavni katalizator mržnje. O ljudima koje je premijer Andrej Plenković 2016. doveo u Sabor, a koji su kontinuirano sijali mržnju protiv LGBTI osobama, Srbima i migrantima da ni govorimo – rekla je za Novosti Ana Urlić iz Zg Pridea. Dodala je i da je odgovornost i na SDP-u ‘koji se ponaša kao da je svoju misiju ostvario donošenjem Zakona o životnom partnerstvu, umjesto da su u Saboru svaki put reagirali kada HDZ-ova Vlada ne usklađuje propise sa Životnim partnerstvom’.

- SDP je reagirao su jedino kod Zakona o udomiteljstvu nakon što su prespavali barem pet drugih. Jer za razliku od poreznih zakona, ovaj im diže vidljivost. I za kraj, SDP je naš matični Odbor za ravnopravnost spolova prepustio Živom zidu. Prodao nas za par koeficijenta za saborsku plaću u nekom drugom odboru – rekla je Urlić.

- Željeli bismo potaknuti hrvatske vlasti da pogledaju istraživanje, vide što se u njemu govori te poduzmu mjere kako bi se učinkovito zaštitile LGBTI osobe – rekla je Romain.

No istraživanje Agencije za fundamentalna prava, kada se usporedi sa sličnim koje je ovo tijelo provelo prije sedam godina, pokazuje da napredak nije prevelik te da postoje velike razlike među zemljama, ovisno o postojećim legislativama, ali i dobnim skupinama.

- Mlade LGBTI osobe u dobi od 15 to 17 godina imaju pozitivnija iskustva po pitanju obrazovanja nego njihovi stariji kolege. No u isto vrijeme, oni doživljavaju više bullyinga i uznemiravanja. To znači da je važno stvaranje sigurnog i podupirućeg okruženja za mlade LGBTI osobe u školama – rekla je Romain te dodala kako su ispitanici u istraživanju utvrdili kako javni diskurs ima veliki utjecaj na položaj LGBTI osoba.

- Tamo gdje je diskurs pozitivan, a javne ličnosti i političari o LGBTI osobama pozitivno govore, položaj LGBTI osoba je bolji nego tamo gdje je diskurs negativan, a atmosfera neprijateljska. To nam govori da su riječi važne, a vlasti i političari igraju veliku ulogu u zaštiti i promociji prava LGBTI osoba – rekla je Romain.

No kad je riječ o Hrvatskoj, u ZG Prideu ocjenjuju kako je u Hrvatskoj sveprisutan govor mržnje, a Vlada ne pruža odgovarajuće mjere za podizanje svijesti te za njegovo sprečavanje i osudu.

I Urlić je rekla kako je situacija slična kao i prije sedam godina što, smatra, ‘govori o tome da smo u živom pijesku’.

- I vjerujemo da se to ne odnosi samo na ostvarenje prava LGBTIQ osoba. Mislili smo da će se kakvo-takvo poboljšanje pravnog okvira odraziti na živote ljudi, ali nije. Zato što kao društvo nismo vladavina prava, nego vladavina privilegiranih – zaključila je Urlić.