Novosti

Politika

Ljudsko posrnuće dovelo je do provale u šibensku crkvu

Duboko smo uvjereni da do provale u crkvu Svetog Spasa u Šibeniku nije došlo iz vjerskih ili etničkih pobuda, nego je riječ o unesrećenim ljudima koji očito nisu predmet dovoljne brige onih koji bi za njih trebali brinuti, rekao je Pupovac, zatraživši da se uredi pravoslavno groblje u tom gradu

Šibenska policija još nije izašla u javnost s eventualnim rezultatima istrage, no Šibenčani su uvjereni da znaju istinu: sinoćnja provala, devastacija i pljačka pravoslavne crkve sv. Spasa u centru grada nema veze s vjerskom ili nacionalnom netrpeljivošću, već s alkoholiziranom omladinom koja šibensko pravoslavno groblje već poodavno koristi kao alternativu birtijama i klubovima. Mirno je, nema puno prolaznika i, što je najvažnije, nema ni ulične rasvjete. Blaženstvo u mraku, a mrtvi se ionako neće buniti.

No, sinoć ih je, kako bi se to u okolnom Varošu reklo, malo puklo na agresiju. Provaljeno je u crkvu, pobacane su ikone, razbacane ladice, obivene brave sa svih ulaznih vrata i ukradeno oko stotinu kuna milodara. Nisu se nešto obogatili, ali će njihov "podvig" dospjeti u Dnevnik.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac koji je, zajedno sa saborskom zastupnicom Anjom Šimpragom i šibensko-kninskim dožupanom Ognjenom Vukmirovićem, u subotu poslijepodne obišao crkvu sv. Spasa, slaže se sa Šibenčanima:

- Odlučili smo doći da nitko ne bi imao ni straha, a niti pogrešnih primisli o tome što se s petka na subotu događalo u ovoj prekrasnoj crkvi i na ovom historijskom groblju pravoslavnih građana Šibenika. Prema svemu što smo čuli, riječ je o vandalizmu ljudi koji su i dosad pokušavali nasilno ući u ove svetinje, pokrasti ono što su tražili i oskvrnaviti neke od ovih spomenika. Duboko smo uvjereni da ovo nije napravljeno iz vjerskih ili etničkih pobuda, nego je riječ o unesrećenim ljudima koji očito nisu predmet dovoljne brige onih koji bi za njih trebali brinuti. Nema nikakvog razloga na sumnju da se ova provala dogodila kako bi se povrijedilo ovdašnje pravoslavne vjernike, nego je rađeno zbog koristoljublja, iz ljudskog posrnuća - rekao je Pupovac.

Groblje uz crkvu Vaznesenja Gospodnjeg, koja je u Šibeniku znana kao crkva sv. Spasa, jedno je od značajnijih pravoslavnih groblja u Dalmaciji. Tu leže Matavulji, Dedići, Petranovići, Bovani, a u samoj crkvi sahranjena su dva dalmatinska episkopa, Nikodim Milaš i Danilo Pantelić.

I to je jedan od razloga dolaska Pupovca danas u Šibenik.

- Došli smo kako bismo kod ljudi probudili svijest da mogu biti ponosni na ovo vjersko i kulturno mjesto. Ovdje su sahranjeni neki veliki ljudi koji su od iznimnog značaja za Šibenik, Dalmaciju i Hrvatsku - reći će predsjednik SNV-a.

Od iznimnog značaja, da, ali ne treba običnom prolazniku puno da shvati da je groblje u izrazito lošem stanju, neodržavano i zapušteno. Vidio je to ne sasvim običan prolaznik Milorad Pupovac, pa je odlučio uputiti poruku i šibenskim gradskim vlastima:

- Želim odavde skrenuti pozornost gradskim vlastima da ulaz u ovaj prostor mora biti riješen drugačije. Zidovi ovoga groblja morali bi biti tretirani kao dio gradske odgovornosti, a samo groblje bi se preko noći trebalo moći zatvoriti kako se više ni na koji način ne bi vandaliziralo.

Saborska zastupnica Anja Šimpraga smatra da je jedno od mogućih rješenja postavljanje videonadzora te je i ona naglasila da je kasnonoćna provala i pljačka crkve sv. Spasa vandalizam bez nacionalnih ili vjerskih obilježja.

- Ovaj čin svakako treba osuditi. Radi se o ljudima koji očito u društvu nisu prihvaćeni na način na koji bi trebali biti. Ovdje dolaze i katolici i pravoslavni vjernici da bi se duhovno okrijepili, dolaze u potrazi za utjehom. Tu smo da kažemo da nitko ne smije skrnaviti ono što netko poštuje i ono što je nekom svetinja - rekla je Šimpraga.

Crkva sv. Spasa, odnosno Vaznesenja Gospodnjeg, sagrađena je u šibenskom Varošu 1778. godine. Pravoslavni Grci i Srbi su u Šibeniku, u 16. stoljeću, dijelili crkvu sv. Julijana, da bi pravoslavni Srbi potom, 1600. godine, podignuli hram posvećen Časnom Krstu te 178 godina kasnije svoja bogoslužja preselili u crkvu sv. Spas, koja je aktivna i danas.

U vrijeme francuske vladavine Dalmacijom 1810. godine, pravoslavni Srbi kupuju i osnivaju još jednu crkvu u Šibeniku, a to je današnja Saborna crkva Uspenja Presvete Bogorodice u samom središtu grada.

Šibenik je stoljećima sjedište pravoslavnog Episkopa dalmatinskog. Aktualni episkop Nikodim danas nije obišao provaljenu i devastiranu crkvu sv. Spasa, u Beogradu se liječi od covida-19.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više