>

novosti logo

Piše G.B.

Manje od četvrtine mladih podržava dvojezičnost

Tek 30 posto ispitanih u dobi od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uvjeti za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 posto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija

U odnosu na 2012. godinu, u Hrvatskoj je došlo do povećanja nacionalne isključivosti, a slabljenja isključivosti prema seksualnim manjinama, pri čemu mladi i dalje iskazuju visoku socijalnu distancu prema homoseksualnim osobama, jedan je od zaključaka istraživanja Zaklade Friedrich Ebert Stiftung o aktualnim trendovima, ponašanju i stavovima mladih, koje je provedeno na uzorku od 1.500 mladih u dobi od 14 do 29 godina.

Istraživači ističu da je Domovinski rat imao snažne posljedice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj. Da postoje kvalitetni uvjeti za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, smatra manje od trećine ispitanika (30 posto), pri čemu manje od četvrtine (23 posto) podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.

Istraživanjem je utvrđeno da među mladima prevladava empatija prema građanima koji su kao civili stradali u ratnim događanjima (65 posto). Svaki drugi ispitanik smatra da je javnost u određenoj mjeri zasićena temama vezanima uz Domovinski rat te da bi evociranje prošlosti trebalo zamijeniti javnim diskusijama o budućnosti društva. Također, gotovo polovica ispitanika slaže se sa stavom da se nedavna prošlost stavi u okvire povijesti kao znanosti i struke.

Visok udio ispitanika (dvije petine) odbija ideju procesuiranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što implicira – ističu istraživači - da je jednakost pred zakonom za značajan dio ispitanika relativan koncept. Četvrtina se slaže s cenzurom ili ograničavanjem slobode govora u javnim debatama čije se teme tiču Domovinskog rata. S druge strane, izostanak interesa za nedavnu prošlost izražava 36 posto ispitanika.

Istraživanje se bavilo i pitanjem koliko mladi prihvaćaju određene socijalne i etničke grupe koje bi potencijalno doselile u njihovo susjedstvo. U najvećoj mjeri ispitanici su skloni prihvatiti umirovljenički par, studente, lokalnu obitelj s puno djece i obitelj iz Zapadne Europe. S druge strane, oko dvije petine (37 posto) prihvatilo bi homoseksualne osobe za susjede, 29 posto izbjeglice, a 16 posto romsku obitelj. Najviše isključivosti iskazuju prema bivšim zatvorenicima i ovisnicima s obzirom na to da bi ih za susjede toleriralo 9 posto ispitanika. U odnosu na prošlo istraživanja iz 2012. došlo je do određenih promjena – tolerancija prema homoseksualnim osobama se povećala, a smanjila se prema Romima što, kažu istraživači, može ukazivati na trend istovremenog jačanja nacionalne i slabljenja spolne isključivosti.

Potencijalno ostvarivanje bliskih veza s osobama drukčijih socijalnih karakteristika mladima je većinom (63 posto) zamislivo, tim više što su i dosadašnji podaci pokazali da 60, odnosno 70 posto ispitanika ima prijatelje drukčijeg etniciteta i vjeroispovijesti.

Mladi se u prosjeku umjereno slažu s tvrdnjom da bi ne-Hrvati koji žive u Hrvatskoj trebali usvojiti hrvatske običaje i vrijednosti. Iako iskazuju relativno slabu zabrinutost ili strah prema useljavanju migranata ili izbjeglica u Hrvatsku, može se reći da su prema ideji Hrvatske kao imigracijske, ali i multikulturalne zemlje, suzdržani i zapravo nemaju jasno formiran stav.

Naime, iako gotovo dvije petine ispitanika prihvaća mogućnost multikulturalnosti hrvatskog društva i smatra ju pozitivnom, ipak podjednak udio ispitanika nije siguran u njezinu korisnost i dobrobit za društvo. Vezano za kulturni identitet mladi iskazuju prilično zaštitnički stav s obzirom na to da svaki drugi ispitanik smatra kako bi očuvanje nacionalnog identiteta trebao biti jedan od najvažniji političkih ciljeva vlasti. Ipak, kada je riječ o odnosu prema strancima ili imigrantima, najveći broj ispitanika (skoro 40 posto) ne smatra da je asimilacija dobar put u društvenu integraciju, a trećina i dalje iskazuje neodređenost vezano za ovo pitanje.

Skoro dvije trećine mladih ne izražava želju za emigriranjem, što je, u odnosu na podatke istraživanja iz 2012., porast od 20 posto u kategoriji onih koji svoju budućnost vide ponajprije u Hrvatskoj. Međutim, desetina mladih izražava vrlo jaku i jaku želju za odlaskom, što čini potencijalno čvrstu bazu za preseljenje, a skoro isto toliko ih planira emigrirati u sljedećih 6 mjeseci. Njemačka je prvi izbor zemlje za potencijalnu imigraciju.

Među mladima dominiraju vrijednosti poput neovisnosti, vjernosti prijateljima i partneru, preuzimanju odgovornosti i ostvarivanju karijere, a na samom dnu ljestvice je sudjelovanje u građanskim inicijativama i politici koje važnima smatra tek 25, odnosno 15 posto mladih. Zanimljivo je i da su mladi prosječno skloni opravdati oportunistička ponašanja koja uključuju korištenje osobnih ili obiteljskih veza, smatrajuću ih glavnim faktorom za postizanje uspjeha u hrvatskom društvu.

1/1