Većinom od 93 glasa uz 15 protiv i troje suzdržanih, Sabor je prihvatio Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojim se braniteljima proširuju prava u odnosu na postojeća rješenja. Raspravu o prijedlogu zakona obilježila su istupanja zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca. Po njegovim riječima, najveći dio odredbi ovoga Zakona nije sporan jer se tiče prava koje ova zemlja još uvijek može, ali se ne zna koliko dugo, osiguravati i jamčiti. Naglasio je da zakoni ne utvrđuju što su povijesne činjenice a što nisu, nego da normiraju ono što su prava ljudi. ‘Ako zakonima definiramo povijesne istine, dolazimo u ozbiljnu opasnost da narušavamo povjerenje unutar i izvan zemlje’, rekao je Pupovac i dodao da se zakonskim rješenjima ruše sloboda izražavanja i sloboda istraživanja.
- Ako ćemo ostaviti otvorenom mogućnost naknadnog prijavljivanja invaliditeta, onda ćemo 30 ili 40 godina nakon rata dokazivati da se netko razbolio zbog toga što je bio sudionik rata sto dana ili četiri godine i dovesti u nezgodan položaj liječnike, ali i ljude koji u teškom socijalnom položaju mogu posegnuti za pravom za kojem u nekim drugim situacijama ne bi posezali.
Ukazao je i na ozbiljno pitanje da li supruga, djeca ili roditelji trebaju biti izjednačeni u statusu svih prava koji su definirani ovom zakonom.
- Ima li ova zemlja toga kapaciteta kada je sasvim jasno da naš mirovinski fond i budućnost mirovinskih prava visi kao o koncu?, upitao je Pupovac. Postavio je još nekoliko pitanja: da li je neophodno osigurati braniteljima svu pravnu pomoć kod kaznenog progona? Zamislite situaciju u kojoj je netko optužen za ratni zločin pa će dobivati pomoć od države za troškove kaznenog postupka. U kakvoj situaciji će se naći državni odvjetnik i u kakvoj se situaciji nalazi država?
Pupovac je naglasio je da nema nikakve sumnje da je stambeno zbrinjavanje jedno od temeljnih prava, koje branitelji, dragovoljci i članovi njihove obitelji trebaju imati.
- Ali bavim se pitanjem ostvarivanja tog prava za pripadnike srpske zajednice. Što da kažem čovjeku iz Knina koji je tamo dočekao Oluju, iseljen je iz svoga stana, smješten u zaštitni kamp, a kad se vratio, do danas ne može u svoj stan. Njegov stan je u međuvremenu prodan, on čeka stambeno zbrinjavanje od 35 kvadrata, a do dana današnjega ga nije dobio. A mi imamo odredbu u zakonu po kojoj branitelji unaprijed imaju 100 indeksnih poena pred onima drugih kategorija, što je u potpunom neskladu sa zakonom.
Podsjetio je da Hrvatska, za razliku od drugih prostoru bivše Jugoslavije nema jedinstven zakon za ostvarivanje prava ratnih veterana.
- Savez antifašističkih boraca i antifašista dobio je tek 80.000 kuna za svoju djelatnost. Je li to način kako mi vrednujemo ljude koji su se u jednom drugom razdoblju borili za slobodu? Pametni ljudi i pametne države uvijek imaju na pameti da svijet ne počinje samo od njih, niti završava samo s njima - zaključio je Pupovac.
6,3 milijuna više za manjine
Hrvatski sabor je većinom glasova od 79 zastupnika uz 34 protiv, donio Državni proračun za iduću godinu, kao i proračunske projekcije za 2019. i 2020. godinu. Ukupni prihodi proračuna planirani su na razini od 129 milijardi kuna, odnosno za 6,1 posto su viši u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili pet milijardi viši. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili dvije milijarde kuna.
Kako su istakli u Klubu zastupnika SDSS-a, osmoro zastupnika manjina nije podnosilo amandmane i glasali su za usvajanje proračuna, s obzirom da se njime omogućava poboljšanje stanja nacionalnih manjina. Značajno povećanje sredstava zbog novog načina obračuna imat će slabije razvijene jedinice lokalne samouprave. Ako je prosjek izvornih prihoda u općini ili gradu manji od državnog prosjeka po glavi stanovnika, te će sredine dobivati dotaciju. Savjetu za nacionalne manjine RH predviđeno je povećanje sredstava za 2,85 miliona kuna u odnosu na ovogodišnja sredstva, dok će iznos sredstava za zaštitu i programe nacionalnih manjina koji se raspoređuju preko Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina biti veći za skoro 3,5 miliona kuna. Povećavaju se i sredstva za obrazovanje i predškolski odgoj pripadnika nacionalnih manjina, kao i sredstva za obnovu ratom oštećenih objekata, ističu u Klubu.
