I ove godine u selu Sloboština kod Požege održan je komemorativni skup na kojem su se predstavnici srpskih organizacija, antifašista i SPC-a prisjetili 1368 Srba, žrtava ustaškog pokolja počinjenog 16. avgusta 1942. godine. Tom prilikom ubijeno je 1165 izbjeglica s Kozare te 203 stanovnika Sloboštine i okolnih sela. Među žrtvama bilo je najviše žena, djece i starijih ljudi.
Nakon pomena koji je na spomen kosturnici sa sveštenstvom i monaštvom eparhije služio jeromonah Pavle iz manastira Orahovica, prisutnima se obratila predsjednica požeške Udruge antifašističkih boraca i antifašista Kata Holjevac. - Iako nas je ove godine manje, moramo nastaviti održavati komemoracije kako ne bismo zaboravili ova mjesta velikih pogibija koja su se dešavala, rekla je.
(Foto: Sandro Lendler)
- Zločin u Sloboštini, kao i ostali zločini, usjekli su se u pamćenje naroda i svake godine iziskuju prisjećanje na njih i njihove žrtve. Ne samo da se taj i drugi zločini više ne dogode, nego da se mlade generacije i oni koji još nisu zatrovani raznim politički ideologijama usmjere na shvaćanje što znače tekovine NOB-a, što znači biti antifašista i što to znači za budućnost naše zemlje, jer one koji o prošlosti ne znaju lili slušaju iskrivljene varijante novih "istina" ne čeka dobra budućnost - rekao je Ranko Janković, tajnik UABA Požege.
Naveo je da su prema rezultatima istraživanja, koje je pokrenuo Dane Pavlica a koja su utemeljena na arhivskoj građi, kod mjesne crkve 16. avgusta 1942. na izrazito svirep način ubijeni 954 žene i 142 djece, iako na spomeniku piše da ih je bilo pedeset.
- Žrtve su bačene u bunare, a poslije rata je izvršena ekshumacija i tada su sahranjene na grobištu na kraju sela. O tome postoji iscrpna dokumentacija, a svi izvori navode isti broj ljudi. Ove su žrtve bili pravoslavni Srbi, radi se o prognanicima s Kozare i iz okoline kotline. U izvršenju zločine nisu sudjelovali njemački vojnici, kao što se uporno pokušava progurati, nego su to učinili ustaše - rekao je Janković, i naglasio:
(Foto: Sandro Lendler)
- Zajedničkom borbom naroda i narodnosti u Hrvatskoj, predvođenih komunistima i Titom, uspjelo se ne samo poraziti Nijemce i ustaški režim, nego i uspostaviti Hrvatsku u današnjim granicama, a koje su obranjene i u ratu od 1991. do 1995. Mi antifašisti vjerujemo da se takva stradanja i patnje neće ponoviti i zato želimo ukazati na međusobno poštovanje i dijalog, zaključio je Janković nakon čijeg govora su pročitane poeme autora Mate Hodaka.
Komemoracija je započela liturgijom i parastosom u ostacima crkve Sv. Nikolaja koju su ustaše spalili i u čijoj se blizini nalazi pet bunara u koje su ustaše bacali tijela žrtava. Na tom mjestu nalazi se i spomenik s imenima pobijenih mještana koji je 1950-ih godina postavila boračka organizacija, a koji je teško oštećen prilikom pokušaja njegovog rušenja, dok je dio ploča s imenima porazbijan.
Ovdje se nalazio i spomenik majci s djetetom u naručju srušen početkom 1990-ih godina, dok na grobištu leže ostaci spomenika na kojima su bila ispisana imena žrtava koje su mogle biti identificirane, a koji je također srušen devedesetih. Osim delegacije VSNM-a Požeško-slavonske županije i Požege, vijence su položile i delegacije antifašista među kojima je bio i potpredsjednik SABA-e RH Lazo Đokić.
