>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Nadzorna pošast

U Evropi su predstavnici najvećih teleoperatera pristali s ‘predstavnicima zdravstvenih vlasti’ dijeliti podatke o lokacijama korisnika mobilnih usluga, u Rusiji i SAD-u također jača kontrola građana, stanovnici Hong Konga u samoizolaciji već moraju nositi narukvice, a kineske su vlasti, uz sve postojeće mjere nadzora, predstavile i tzv. detektor bliskih kontakata

Krajem ožujka predstavnici devet najvećih evropskih teleoperatera (Deutsche Telekom, Orange, Telefonica, Telecom Italia, Telenor, Telia, A1, Telekom Austria i Vodafone) održali su sastanak s dužnosnicima Evropske komisije na kojemu su pristali s ‘predstavnicima zdravstvenih vlasti’ dijeliti podatke o lokacijama korisnika svojih mobilnih usluga kako bi im time pomogli u suzbijanju epidemije koronavirusa. Vlada Slovačke, države koja je u tom trenutku službeno imala 216 potvrđenih slučajeva, tih je dana proglasila izvanredno stanje i donijela zakon kojim se zdravstvenim institucijama omogućava pristup lokacijama, imenima i prezimenima ljudi kojima je zbog moguće infekcije naređena samoizolacija. Zakon će biti na snazi do kraja 2020. godine.

Neprofitna organizacija Electronic Frontier Foundation objavila je da prikupljanje podataka o lokacijama nije dokazano djelotvorno u sprječavanju širenja virusa. Čak ni sustav GPS-a nije precizan na udaljenosti manjoj od šest metara

Na upozorenja kritičara da zbog ovakve vrste kontrole Evropa i zakonski postaje društvo nadzora, evropski političari odgovorili su da će svi sakupljeni podaci biti anonimizirani, da će biti uništeni nakon završetka pandemije i da se neće koristiti za potrebe represivnih organa. Wojciech Wiewiórowski, šef evropskog nadzornog tijela za zaštitu podataka EDPS, izjavio je da odluka ne krši evropske zakone o zaštiti privatnosti, ali i da bi ‘bilo poželjno’ da se pristup podacima ograniči vremenski i samo na ovlaštene epidemiologe. Napisao je i da ‘takve mjere obično ne sadrže mogućnost odstupanja jednom kada prođe hitna situacija’.

Nešto kasnije, vijest da vlada s tehnološkim kompanija pregovara o mogućnostima praćenja ljudi stigla je i iz SAD-a, a korporacija Alphabet Inc., u čijem je vlasništvu Google, objavila je podatke o kretanju milijardi ljudi koje je prikupljala u periodu od 16. veljače do 29. ožujka. U namjeri da preduhitri ‘kontroverze’ o neovlaštenom dijeljenju podatka i netransparentnosti, kompanija je objavila lokacijske podatke o kretanju državljana 131 zemlje po dućanima, mjestima za rekreaciju, radnim mjestima, željezničkim kolodvorima i autobusnim stanicama. Objavljeni grafikoni pokazuju primjerice da su Italija i Španjolska u tom periodu imale 94 posto manje odlazaka građana u dućane, restorane i kina, dok su u Australiji i Americi zabilježena smanjenja od 50 posto jer su one kasnije uvele zabrane okupljanja. U Japanu i Švedskoj, zemljama koje imaju najblaže restrikcije, izlasci su se smanjili za otprilike 25 posto.

Podaci se prikupljaju uz pomoć opcije ‘povijest lokacija’ na pametnim telefonima, ukoliko je ona aktivirana, a kompanija tvrdi da je uvela nužne tehničke mjere kojima se onemogućava identifikacija praćenih osoba. Za razliku od Googlea, iz kojega su izjavili da nisu podijelili ni demografske podatke kao što su dobna ili spolna struktura, najpoznatija društvena mreža Facebook nije se oglasila o eventualnom ustupanju podataka zdravstvenim ili nekim drugim vlastima.

U vrijeme kada je Google objavljivao podatke o kretanju ljudi, pola zemaljske kugle već je bilo podvrgnuto istim takvim mjerama koje su uvele njihove vlade. Neke od njih nisu se zamarale demokratskim procedurama, čak ni onima ubrzanima, a neke su već ranije imale spremnu tehnologiju za masovni nadzor, samo im je trebao dobar povod da je bez otpora počnu primjenjivati.

Singapur je primjerice svojim građanima naložio da na mobilne telefone instaliraju aplikaciju koja uz pomoć Bluetooth signala određuje jesu li potencijalni nositelji koronavirusa bili u kontaktu s drugim ljudima i tako ih možda zarazili. Stanovnici Hong Konga kojima je određena samoizolacija moraju nositi narukvice koje o nedozvoljenom kretanju obavještavaju vlasti, a Južna Koreja za praćenje koristi podatke dobivene putem nadzornih kamera, pametnih telefona i transakcija obavljenih bankovnim karticama.

Najdalje je ipak otišla Kina, država koja ima najskuplji i najsofisticiraniji sustav nadzora na svijetu. U jeku epidemije kineske vlasti na ulaze u željezničke stanice instalirale su termalne kamere za mjerenje temperature, za obavještavanje ljudi da ne smiju napuštati svoje domove koristili su bespilotne letjelice, a osobama u samoizolaciji oko kuća su instalirali nadzorne kamere, kojih je već prije epidemije diljem zemlje bilo 200 milijuna. Kineske vlasti nedavno su predstavile i ‘detektor bliskih kontakata’, kôd koji se skenira putem aplikacije instalirane na mobitel, a čija aktivacija zahtjeva prethodnu registraciju imenom i prezimenom te osobnim identifikacijskim brojem. QR kôd pojedince obavještava jesu li bili u blizini nekoga kome je potvrđena infekcija virusom ili se na nju sumnja, a ukoliko jesu, trebaju o tome obavijestiti vlasti i ostati u kući. Aplikacija je razvijena u suradnji s državnom korporacijom za elektroničku tehnologiju CETG, a vlada ‘bliske kontakte’ definira kao članove rodbine, kolege na poslu i u školi, medicinsko osoblje i putnike u javnom prometu.

Snowden je nedavno upozorio da vlade obično donose zakone kojima se privremene mjere učine trajnima. ‘Oni već znaju što gledate na internetu i gdje se kreće vaš telefon, a sada žele znati i koliki vam je puls, što se događa ispod kože’, rekao je američki zviždač

Vlasti su, javljaju mediji, procijenile da kineski građani tu mjeru neće doživjeti kao naročito spornu s obzirom na razmjere epidemije. ‘New York Times’ je, međutim, nedavno objavio da je njihova istraga pokazala da sistem, koji u više od 200 gradova održava multinacionalna tehnološka korporacija Alibaba, podatke o imenima i lokacijama šalje na server koji pripada policiji. Iako je za tehnološke kompanije u Kini, piše američki dnevnik, uobičajeno da podatke dijele s vlastima, ‘ovakva direktna metoda sačinjava novi presedan’. U ožujku je kineska tehnološka kompanija Baidu, koja se bavi umjetnom inteligencijom, državi ustupila svoj model za detektiranje ljudi koji ne nose maske, s obzirom na to da je u nekoliko kineskih regija nošenje maske na javnim mjestima bilo obavezno. U veljači je pak kineska kompanija SenseTime, koja se također bavi razvojem umjetne inteligencije, objavila da je razvila softver za prepoznavanje lica i kada osobe nose maske, navodno s 90-postotnom preciznošću. Tehnologija se koristi za kontrolu kretanja ljudi u zajednicama koje su u karanteni, odnosno za brzo identificiranje rezidenata bez potrebe skidanja maske.

Vlada Rusije, države koja se također diči sa 180 tisuća nadzornih kamera, od kojih je većina povezana sa sustavima za prepoznavanje lica, epidemiju koronavirusa također je iskoristila za jačanje kontrole građana. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je, uz pratnju novinara, obišao moskovski centar za praćenje koronavirusa, koji osim identificiranja građana koji krše pravila samoizolacije nadzire i širenje ‘lažnih vijesti’. Putin, inače, očekuje da na referendumu koji će se održati 22. travnja bude potvrđena odluka kojom će mu se omogućiti da na vlasti ostane do 2036. godine, a tehnologija za kontrolu masa, koja se razvija još od 2017. godine, njegovom će režimu pomagati da lakše identificira sudionike u opozicijskim protestima.

Vlada Izraela također je nedavno autorizirala svoje sigurnosne službe da koriste metapodatke dobivene s pametnih telefona, no u ovom slučaju radi se o podacima koji su već ranije u tajnosti prikupljani u sklopu protuterorističkih operacija. Iako je tako bilo predviđeno, izraelski parlament nije glasao o ovoj mjeri, već je ona uvedena u formi vladinog dekreta, formalno na period od 30 dana, uz odobrenje državnog odvjetništva. Kako izvještavaju lokalni mediji, izraelska tajna služba Shin Bet metapodatke s mobitela počela je tajno prikupljati još 2002. godine, no nikada nije otkrila detalje o tome koje informacije prikuplja, kako ih čuva, tko im ima pristup i hoće li i kada biti uništeni.

Komentirajući sve ove mjere, Electronic Frontier Foundation (EFF), neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom privatnosti na internetu, objavila je da prikupljanje podataka o lokacijama nije dokazano djelotvorno u sprječavanju širenja virusa. Čak ni sustav globalnog pozicioniranja na pametnim telefonima (GPS), rekli su u organizaciji, nije precizan na udaljenosti manjoj od šest metara, dok zdravstvene agencije kao mjeru bliskog kontakta koja omogućava prijenos virusa navode udaljenost od dva metra. ‘Ove i druge tehnologije, poput Bluetootha, mogu se kombinirati za veću točnost, no čak ni tada nema garancije da je bilo koji telefon moguće locirati s preciznošću od dva metra u bilo kojem trenutku’, poručili s iz EFF-a. ‘Budući da predstavljaju toliku prijetnju našim digitalnim pravima, vladama ne bi trebalo davati tolike ovlasti nadzora ukoliko nisu u stanju javno demonstrirati da će one zaista biti u mogućnosti značajno pomoći suzbijanju Covida-19’, smatra ova organizacija.

Albert Fox Cahn, izvršni direktor također neprofitne organizacije Surveillance Technology Oversight Project, na televiziji SNBC podsjetio je pak kako je američka vlada nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. donijela Patriotski zakon, koji je federalnoj vladi dao široke nadzorne ovlasti u borbi protiv terorizma. No iako je inicijalno trebao prestati vrijediti 2005. godine, zakon je nekoliko puta obnavljan, posljednji put baš početkom ožujka. ‘Nemamo apsolutno nikakvog razloga vjerovati da će vladine agencije, željne ekspanzije vlastitih ovlasti, biti voljne povući se jednom kada virus bude iskorijenjen’, rekao je Cahn.

Sličnu poruku poslao je nedavno i Edward Snowden, zviždač američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) koji se pred pravosudnim progonom 2013. sklonio u Rusiju. U intervjuu koji je krajem ožujka dao danskom Međunarodnom festivalu dokumentarnih filmova, Snowden je također upozorio da vlade obično donose zakone kojima se privremene mjere učine trajnima i rekao da se moramo zapitati ‘što će se dogoditi nakon što država u periodu od jedne generacije izgradi arhitekturu opresije’. ‘Oni već znaju što gledate na internetu i gdje se kreće vaš telefon, a sada žele znati i koliki vam je puls, što se događa ispod kože’, rekao je Snowden, navevši primjer narukvica koje se sada koriste za mjerenje pulsa i temperature zbog eventualne zaraze koronavirusom, a koje mogu bilježiti i emocionalne reakcije i tako svjedočiti o psihološkom stanju pojedinca, primjerice prilikom gledanja političara na televiziji.

Snowden smatra i da je pogreška od tehnoloških kompanija tražiti, kao što se sada radi, da preuzmu borbu protiv epidemije, jer su one već sada najmoćnije institucije na svijetu. ‘Ako Facebook bude imao takve ovlasti, on će ih koristiti za dobrobit Facebooka, a ne za dobrobit društva’, upozorio je. ‘Moramo shvatiti da će se države uvijek boriti za još veću moć i da će uvijek gušiti slobodu građana, pa je upravo zato protestiranje jedini način da ih se prisili da postanu bolje. Ako vladama ne govorimo da nam se ne sviđaju, ako ne izražavamo svoje mišljenje i nismo se voljni izložiti, nećemo imati utjecaja na njihove postupke’, poručio je američki zviždač.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/4