>

novosti logo

Društvo Društvo

Neka idu divlje svinje

Poznavaoci situacije na terenu pozdravljaju mjeru Ministarstva poljoprivrede o odstrelu 50 posto veprova zbog moguće epidemije afričke svinjske kuge

Naredba ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića o odstrelu 50 posto divljih svinja zbog moguće epidemije afričke svinjske kuge izazvala je različite reakcije. Dok lovci i udruženja za zaštitu životinja smatraju da bi takav odstrel mogao dovesti do istrebljenja, stanovnici slabo naseljenih seoskih područja i uzgajivači svinja pozdravili su tu odluku.

- Divlje svinje nanose golemu štetu po cijelom Kordunu, jedino nisu viđene u potezu uz granicu sa Slovenijom - kaže dožupan Karlovačke županije Mirko Martinović, ističući da je takva situacija i u drugim povratničkim područjima.

- Vlasnici uništenih usjeva od lovačkih društava dobivaju mizernu odštetu. Osim toga, mnoga domaćinstva drže po jednu ili nekoliko krmača zbog odojaka, pa bi zaraza koja se prenosi zrakom izazvala pomor domaćih svinja i veliku štetu njihovim vlasnicima - napominje Martinović.

- Situacija u zapadnoj Slavoniji je katastrofalna. Divljači, a naročito divljih svinja ima toliko da čak šeće po cestama i dolazi do oboda naseljenih mjesta, uništavajući usjeve i poljoprivredno zemljište čija se površina zbog toga smanjuje - priča Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice Pakraca.

- Ljudi nakon višegodišnje borbe odustaju od uzgoja poljoprivrednih kultura jer je prilično izvjesno da će biti uništene, a oni neće dobiti pravednu odštetu. Oko 90 posto takvih svinja su mješanci divljih i domaćih svinja koje su se pomiješale 1990-ih i imaju značajno veći prirast, tako da će njihov odstrel imati tek privremen efekt - dodaje Ivanović, koji smatra da bi ova mjera mogla potaknuti mještane da se u većoj mjeri bave poljoprivredom.

Slično kaže i virovitičko-podravski dožupan Igor Pavković.

- Visina dodijeljene odštete zavisi od lovačkog društva. Ako su ta društva osigurana, mogu isplatiti realnu odštetu. Ako nisu, iznosi su mnogo manji ili se seljacima nudi neka odstrijeljena životinja kao naknada. Osim toga, u Slavoniji se ponovo pokreće uzgoj autohtone crne svinje koja se mora držati na otvorenom, odnosno pustiti u šumu. Mogućnost kontakta i zaraze, a onda i uginuća svinja je mnogo veća - kaže Pavković.

Da je naredba potpuno u redu smatra i Vedran Ostojić, uzgajivač svinja iz sela Ribnjak u općini Rasinja koja se nalazi u Koprivničko-križevačkoj županiji.

- Povremeno držimo preko 350 svinja, pa da se na našem imanju pojavi bolest, sve svinje bi morale biti uništene, a mi bi morali krenuti ispočetka. Moram priznati da nam divlje svinje ne prave probleme; mi smo između dva lovišta koja brinu o divljači, tako da nema šteta. Ali već deset kilometara dalje nalazi se jedno privatno lovište i okolni stanovnici imaju velike probleme - tvrdi Ostojić.

1/1