Sjedinjene Države potresaju žestoki i nasilni masovni neredi izazvani policijskim ubojstvom 46-godišnjeg Afroamerikanca Georga Floyda ovog ponedjeljka u Minneapolisu, najvećem gradu Minnesotte. Protesti, koji su krenuli u utorak u početku su bili mirni, međutim uskoro su dramatično eskalirali. Prosvjednici su tijekom prošle noći zauzeli i spalili policijsku postaju kojoj pripadaju policajci uključeni u Floydovo hapšenje, uzvikujući ‘Nema pravde, nema mira!’. Tijekom noći došlo je do nasilja i paleži na još brojnim mjestima u Minneapolisu, dok je u susjednom St. Paulu policija izvijestila o štetama na stotinu i sedamdeset poslovnih objekata, a neredi su izbili u dvadesetak dijelova grada.

U sukobu s prosvjednicima policija koristi gumene metke, suzavac i ostala kemijska sredstva namijenjena razbijanju skupova.

U međuvremenu su se prosvjedi s tisućama sudionika također raširili i po nizu drugih američkih gradova – New Yorku, Chicagu, Denveru i Oaklandu. U Louisevilleu u Kentuckyu u pucnjavi je nastrijeljeno sedmero ljudi koji su tražili pravdu za Breonnu Taylor, crnu Amerikanku koju je policija ubila u ožujku. Prema medijima, pucnjevi su se čuli i u okolici denverskog Kapitola, sjedišta vlade i parlamenta savezne države Kolorado. Na ulice Minneapolisa izašle su stotine pripadnika Nacionalne garde, dijela američke vojske.

Predsjednik Donald Trump na Twitteru je prosvjednike okarakterizirao kao ‘nasilnike’ te se čini da je zaprijetio nasiljem.

'Ti nasilnici obeščašćuju uspomenu na Georgea Floyda, a ja to neću dopustiti. Bude li teškoća, preuzet ćemo kontrolu, no kada počne pljačka, počinje i pucnjava', napisao je Trump. Njegovu objavu je, međutim, Twitter prekrio porukom da Trumpov tweet ’krši njihove propise što se tiče slavljenja nasilja’.

To je novi čin u sukobu tvrtke i Trumpa, koji je u četvrtak potpisao izvršnu uredbu koja ograničava pravnu zaštitu Tweeteru što se tiče odgovornosti za objave na toj društvenoj mreži. Inače, Trumpova reakcija na ove prosvjede dijametralno je suprotna načinu na koji je reagirao kada su bijeli prosvjednici protiv karantenskih mjera prijetili državnih službenicima u Michigenu – i to pri tom naoružani do zuba: američki je predsjednik njih nazvao ‘vrlo dobrim ljudima’.

Georg Floyd je uhićen ispred trgovine nakon dojave da je pokušao platiti krivotvorenom novčanicom od 20 dolara. Nakon što mu je na tlu zavezao ruke lisicama, policajac Derek Chauvin – inače bijelac – klečao je na Floydovom vratu nekoliko minuta, unatoč tome što je Floyd molio da prestane jer ne može disati. Chauvin je na Floydovom vratu klečao čak sedam minuta, uključujući četiri minute nakon što se prestao micati. Floyd je proglašen mrtav u bolnici.

Čitav incident snimila je prolaznica Darnella Frazier. Brutalna uznemirujuća snimka – na kojoj se čuje kako Floyd moli ‘Nemoj me ubiti’ - dostupna je na ovom linku. Okupljeni su pri tom govorili policajcima da prestanu sa davljenjem Floyda.

- Dignite ga s poda… Mogli ste ga do sada staviti u automobil. On ne pruža otpor hapšenju. Uživate u tome što radite. Pogledajte se, vaš govor tijela, kaže jedan svjedok morbidnog događaja, dok drugi dodaje ‘Da li su ga jebeno ubili?’.

Floyd je inače bio otac dvoje djece – šest i dvadeset dvije godine starosti. U rodnom Houstonu se bavio rapom te bio povezan s hip-hop grupom Screwed Up Click. U mladosti je bio prilično uspješan igrač američkog nogometa, a kasnije odslužio petogodišnju zatvorsku kaznu zbog upada i pljačke stambenog objekta. U Minneapolisu je posljednjih pet godina radio kao čuvar u restoranu sve dok nije ostao bez posla zbog koronavirusa. Chauvin i ostala tri policajca koji su sudjelovali u Floydovom hapšenju otpušteni su u utorak. Slijedećeg dana je gradonačelnik pozvao na kazneni progon Chauvina, a u četvrtak su ured državnog tužitelja i FBI priopćili da provode kriminalističku istragu Floydove smrti, dan nakon što je Trump tweetao da se ta istraga ubrza. Svejedno, u četvrtak su stotine demonstranata u Minneapolisu uzvikivale ‘Jebeš Donalda Trumpa’, a neki su nosili transparente s natpisom ‘Ne mogu disati!’

Aktualni su prosvjedi posljedica dugotrajne i raširene prakse policijskog nasilja prema crnim Amerikancima te njihove diskriminacije. Prema listu Los Angeles Times, svaki tisućiti Afroamerikanac bit će ubijen od strane policije – što je dva i pol puta više nego s bijelim Amerikancima. Povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet rekla je da je ‘zgrožena’ time što sada i Floydovo ime stoji na dugačkoj listi crnih Amerikanaca koje je ubila policija. Aktivist za ljudska prava Martin Luther King III – sin legendarnog afroameričkog aktivista ubijenog 1968. – citirao je svog oca, rekavši da su ‘neredi jezik onih koje se ne čuje’.

U ovim prosvjedima, međutim, sudjeluje i ogroman broj bijelaca. Od početka koronavirusa, bez posla je ostalo 40 milijuna Amerikanaca, a prosvjedi povodom Floydovog ubojstva vjerojatno su također način kroz koji se kanalizira njihov bijes i nezadovoljstvo. O Americi kao ‘propaloj državi’ tijekom pandemije govorio je i svjetski poznati ekonomist Branko Milanović, koji je u intervjuu Novostima predvidio mogućnost masovnih nereda.

Pandemija je također dodatno naglasila i učinila bjelodanim strukturne nejednakosti u Sjedinjenim Državama: ne samo da je stopa smrtnosti među Afroamerikancima tri puta veća nego lmeđu bijelcima, nego su pripadnici rasnih manjina i u bitno većoj mjeri ostajali bez posla: u travnju je tako stopa nezaposlenosti iznosila 14,2 posto za bijelce, 16,7 za Afroamerikance te čak 18,9 posto za Latinoamerikance. Što se tiče policijske diskriminacije, primjerice u New Yorku Afroamerikanci čine čak 93 posto svih privedenih zbog kršenja mjera socijalne distance tijekom pandemije.