>

novosti logo

Piše Anja Kožul

Nemjerljiv doprinos istraživanju ustaških zločina u Podravini

Proučavanje stradanja u Drugom svjetskom ratu na širem slatinskom području do knjige Milana Radanovića bilo je historiografski zanemareno u odnosu na druge dijelove Slavonije, istaknuto je na promociji

Treća knjiga istoričara Milana Radanovića pod naslovom 'Slavonijo, triput si gorila. Kotar Podravska Slatina u Drugom svjetskom ratu 1941.-1945.' predstavljena je u četvrtak, 30. maja, u prostorijama Centralne biblioteke SKD-a 'Prosvjeta' u Zagrebu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i časopisa Tragovi.

O važnosti Radanovićevog temeljitog istraživanja o malo poznatoj temi govorili su sveučilišni profesor Ivo Goldstein i viši kustos iz Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac Đorđe Mihovilović, dok je razgovor moderirala Aneta Vladimirov iz SNV-a.

Vladimirov je na početku razgovora kazala da je Milan Radanović ovim istraživanjem Kotara Podravske Slatine na površinu izvukao veliki broj ustaških zločina koji do sada u znanstvenoj, ali i široj literaturi, nisu bili objavljeni. Također navodi da Radanović, osim precizne socijalne, nacionalne i klasne slike žrtava, donosi i po političkoj i po komandnoj odgovornosti, imenom i prezimenom, pregled počinitelja zločina – onoliko koliko je to bilo moguće.

Đorđe Mihovilović smatra Radanovića za jednog od boljih istoričara mlađe generacije jer, kako kaže, izuzetno poznaje građu, arhivske fondove i zbirke Srbije i Hrvatske. Doprinos istraživanju stradanja na širem slatinskom području je nemjerljiv, kaže Mihovilović, jer je to područje historiografski zanemareno u odnosu na druge dijelove Slavonije.

- Kad listate stranice ove knjige uočavate čitav niz masovnih zločina koji se nižu u kombinaciji s ostalim događajima i zanimljivo je da većina njih ne samo da nije historiografski obrađena, nego nije bila prisutna ni u publicističkim radovima. Radanović ih je pobrojao i došao do brojke preko 600 osoba koje nigdje nisu spomenute. Ova knjiga, između ostalog, predstavlja i doprinos poimanju Jasenovca. Da li je Jasenovac simbol svih stradanja od velebitskih jama do zemunskog mosta ili je to mjesto stradanja na području užeg sektora logora? Ako je to ovo drugo, onda dolazimo do problema – što je sa svim onim žrtvama koje nisu stradale u Jasenovcu, a stradale su na svim drugim mjestima i ostale su nespomenute? Jedino mjesto njihovog spomena bilo je na mjesnim spomenicima koji su gotovo svi uništeni, znači li to da smo te žrtve zaboravili? - zapitao se Mihovilović pa dodao je Milanova knjiga na neki način i spomen na sve stradale.

U komentiranju knjige Kotar Podravska Slatina, profesor Ivo Goldstein kazao je da je ovo ‘obrazac po kojem bi trebalo pisati’. Iscrpno Radanovićevo istraživanje nazvao je cjelovitim i pohvalio njegov način rada kroz plasiranje odabranih teza, ideje i arhivskog materijala. Isto tako, Goldstein je naglasio da ova knjiga donosi pregled stradanja Roma na tom području što je do prije nekoliko godina bilo slabo poznato.

Na stradanje Roma šireg slatinskog kraja nadovezao se i sam autor rekavši da je Kotar Podravska Slatina treći kotar u Hrvatskoj po broju stradalih Roma u Drugom svjetskom ratu.

- Svi oni su ubijeni u logoru Jasenovac. Po mom istraživanje radi se o brojci od oko hiljadu ljudi. Znamo samo za šest osoba koji su izbjegli smrt i deportaciju u Jasenovac - naveo je Radanović.

Kazao je također da nije bilo lako ući u trag dokumentima i izvorima jer nije bilo mnogo istraživačkih radova na tu temu, pa čak ni memoarskih zapisa, što je specifičnost slatinskog kraja u odnosu na druge dijelove Hrvatske, pa odmah daje i objašnjenje za to.

- Na području Voćina i Slatine nijedan učesnik nema knjigu memoarskih zapisa. Dobar dio najistaknutijih vođa ustanka u Slavoniji nisu dočekali oslobođenje. Nisu mogli pisati jer ih nije bilo - objašnjava.

Tema ratnih zločina vrlo je prisutna u javnosti, ali se slabo istražuje, smatra Radanović koji se nada da će njegova knjiga biti podsticaj za neke nove i mlade istoričare.

1/1