Predstavite se našim čitaocima?
Imam 59 godina i diplomirani sam inženjer šumarstva zaposlen u Hrvatskim šumama: član sam vijeća srpske nacionalne manjine Ogulina i Karlovačke županije te predsjednik Mjesnog odbora Jasenka, a svojedobno sam bio vijećnik u gradskim, županijskim skupštinama i poglavarstvima. Isto tako, u Glavnom sam odboru ogulinskog ogranka SDSS-a i glavnom skupštinskom tijelu SKD-a Prosvjeta. U slobodno sam vrijeme aktivan u DVD-u Jasenak i drežničkom Lovačkom društva Kuna.
Kakvo je vaše mišljenje o položaju pripadnika srpske zajednice u Jasenku i Drežnici?
Ono je uglavnom u okvirima važećih ustavnih i zakonskih propisa, no moramo znati da je broj građana srpske nacionalnosti drastično pao, a oni koji su ostali ovdje uglavnom su ljudi treće životne dobi. Sve je manje mladih obitelji, pa tako i đaka u ovdašnjim školama. U ovom su kraju temelj gospodarstva šumarstvo i drvna industrija, u državnom ili privatnom vlasništvu, kroz tvrtke i obrte. U posljednje se vrijeme ljudi u većoj mjeri okreću
poljoprivredi, stočarstvu i pčelarstvu, pa registriraju OPG-ove.
A kako stojite s komunalnom infrastrukturom?
U potrazi za boljim životnim uvjetima i standardima mnogi su mladi ljudi odavde odselili u gradove, ponajviše u Rijeku. Tome je možda pridonijela i loša komunalna infrastruktura, pogotovu prometna: velik broj ionako nerazvrstanih cesta i putova uopće se ne održava, pa se tako do nekih zaselaka može stići samo makadamom ili davno asfaltiranim, teško prohodnim putevima s otvorenim, nikad zakrpanim ‘rupama’. Što se vodopskrbe tiče, u Drežnici je bolje nego u Jasenku, iako viši dijelovi prvog mjesta muku muče s pitkom vodom, koja je u drugom generalni problem – ondje još uopće nema vodovoda, a pitanje je kada će ga biti. Posljednje dvije godine, nakon rekonstrukcije elektrovoda, popravila se barem opskrba strujom, ali su dostupnost interneta i pokrivenost telekomunikacijskom mrežom još uvijek na niskoj razini, a negdje signala uopće nema. Ordinacija opće medicine u Drežnici ‘pokriva’ i stanovnike Jasenka, a svako mjesto ima trgovinu. Kako neki dijelovi u požaru stradalog pa zapuštenog Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica još rade, Jasenak se u određenoj mjeri oslanja na turizam i razvoj djelatnosti vezanih uz tu ‘branšu’. To, naravno, nije jednostavno zna li se da ovdje nema ni banaka ni benzinske crpke, radi čega domaći ljudi i turisti moraju potegnuti sve do Ogulina, Josipdola ili Brinja. Tako da nije teško steći dojam da je rat devedesetih tek jučer okončan.
Vašim krajem prolazi jedna od ilegalnih migrantskih ruta?
U posljednju godinu i pol doista bilježimo intenziviranje migrantskih kretanja preko ovog područja, što je unijelo nemir među ljude, pa policija u Jasenku danonoćno nadzire teren, kako bi se spriječile daljnje provale u napuštene kuće, vikendice, lovačke domove i objekte, kao i ‘presretanje’ lovaca i izletnika po čekama i šumama.
Izvodi li se nastava materinskog jezika i pravoslavnog vjeronauka za đake srpske nacionalnosti i po kojem modelu?
Ovdje se nastava srpskog jezika, pisma i kulture provodi po tzv. modelu C, a pravoslavni vjeronauk održava se u područnim školama Jasenak i Drežnica.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad VSNM-a Karlovačke županije koji je u novom sazivu oformljen prije deset mjeseci?
U razdoblju od posljednjih manjinskih izbora uglavnom smo morali rješavati naslijeđene probleme, no mislim da smo u tome uglavnom uspjeli, pa se sada možemo slobodnije okrenuti planiranim aktivnostima i programu koji želimo realizirati do kraja mandata. Moramo što intenzivnije raditi na informiranju naše zajednice i šire javnosti, što podrazumijeva češći obilazak područja pod ingerencijom svih naših ovdašnjih manjinskih vijeća: ‘teren’ doslovce treba obilaziti od kuće do kuće, pružajući utjehu i pomoć našim mahom starim, nemoćnim i osamljenim sunarodnjacima, pogotovu u najzabačenijim dijelovima Županije.
