I ovogodišnji, 16. Zagreb Film Festival, koji će se održati od 11. do 18. novembra, donosi obilje dobrih filmova u natjecateljskim i popratnim programima, ali i brojne premijere i novitete, dok će se za nagrade ‘Zlatna kolica’ boriti 11 dugometražnih, deset kratkometražnih i deset domaćih kratkih filmova. Osim njih, za nagrade će se boriti i filmovi iz programa ‘Plus’ i ‘Ponovno s nama’.
Ovo izdanje ZFF-a proći će u znaku filma ‘Teret’ Ognjena Glavonića o zataškavanju ratnih zločina u Srbiji 1990-ih, u znaku programa s aktualnom temom ‘Tajkuni: Jučer, danas, sutra’ i onoga ‘Kino u kinu’ kao posvete čarobnom ritualu zajedničkog gledanja filmova. Ovaj potonji uvršten je i zbog nekih najava da bi kino Europa nakon deset godina, koliko ga drži ekipa ZFF-a, moglo dobiti drugačiju namjenu kad im 1. juna 2019. istekne ugovor.
- U fokusu ovogodišnjeg glavnog programa ZFF-a su junaci na prekretnici - rekao je za Novosti direktor festivala Boris T. Matić, ističući da filmovi sa svih strana svijeta, od Italije i Islanda do Tajlanda i Perua, kroz osobne priče progovaraju o vrućim temama, o svjetskoj izbjegličkoj krizi, regrutima ISIS-a, silovanju, položaju žena u društvu i odlasku mladih u bolju budućnost.
Osim ‘Tereta’, hrvatske premijere su i ‘Sam samcat’ Bobe Jelčića i ‘Kao da je moj sin’ talijanske režiserke Costanze Quatriglio s Tihanom Lazović, a u programu ‘Ponovno s nama’ su, nastavlja Matić, i ‘Ne ostavljaj me’ Aide Begić snimljen u Turskoj i zagrebačka premijera filma ‘Lada Kamenski’ Sare Hribar i Marka Šantića.
- U ekipi smo zadovoljni činjenicom da opstajemo već 16 godina, a ono što nas čini ponosnim jeste da smo ove godine dobili podršku Media programa EU-a, u trenutku kad ukidaju potporu za mnoštvo festivala, što znači da smo i dalje prepoznati kao bitan festival u Europi. Grad Zagreb nam je nešto smanjio sredstva, zbog čega smo jedan dan kraći, ali to publika neće osjetiti - ističe Matić.
Kao razlog za ponos ističe i film ‘Teret’ koji je razvijen na ZFF-ovoj radionici ‘Moj prvi scenarij’. Scenarij Glavonićevog prvog dugometražnog igranog filma, u kojem glumi Leon Lučev koji je ljetos dobio nagradu ‘Srce Sarajeva’ za najbolju ulogu, zasniva se na istinitom događaju, odnosno otkriću masovne grobnice u Batajnici kod Beograda, što je prije dvije godine obradio i u nagrađivanom dokumentarcu ‘Dubina dva’.
- ‘Teret’ je sjajan i to je novi glas srpskog filma. Film je medij kroz koji se narodi, iako to nacionalisti često ne vole, mogu othrvati svojim ranama – tako se nacije čiste. I do sada su na ZFF-u bili srpski i hrvatski filmovi koji su izazvali oštre reakcije određenih skupina. Filmovi su bitni jer otvaraju priče o nekim stvarima o kojima se dotada nije govorilo - ističe Matić.
- Kad smo prije deset godina preuzeli kino Europa, bilo je oko 30.000 gledatelja godišnje, a sada ih je preko 100.000, uz brojne manifestacije. Europa je bila poticaj za stvaranje Kino mreže i početak rada drugih art-kina. To je znak da se kod nas publika vraća u kina, dok u nekim drugim zemljama broj gledatelja pada. No postoji mogućnost da u Hrvatskoj pušu neki novi politički vjetrovi i bojimo se da nas ti novi vjetrovi ne otpušu i ne unište najstarije i najljepše kino u Zagrebu pa i u Hrvatskoj. Mi ćemo se boriti i pozivam sve ljude koji dolaze u kino Europa da nam, ako bude potrebno, kao i prije deset godina daju podršku. Nemam puno želja u životu osim da jednog dana pogledam film u renoviranoj velikoj dvorani kina, što pokušavamo napraviti već pet godina, ali nemamo s kim razgovarati - dodaje Matić.
Europa je dobila i evropsko priznanje za najbolje kino među 1300 gradova, što je najveća nagrada koja se može dodijeliti nekoj nezavisnoj kulturnoj instituciji.
- Možda su najave o narodnjačkom klubu muljanje, ali čini mi se da postoje odgovorni ljudi oko gradonačelnika, do gradskog Ureda za kulturu, koji trebaju izići pred zainteresiranu javnost da kažu što planiraju s kinom. Kad spominjem kino, to nisam ja, tu je stalno zaposleno 19 ljudi, plus oko 30 stalnih suradnika studenata koji prodaju karte i obrtnika koji rade za nas. Mi možemo i bez kina, ali što s mladim ljudima koji završavaju fakultete i nisu otišli u Irsku, već rade kod nas za 4000 kuna plaće? Vjerujem da će zbog njih i 100.000 ljudi koji godišnje posjete kino gradske vlasti imati sluha i ostaviti nam ga, ali i pomoći da ga zajednički renoviramo - govori Matić.
S obzirom na to da ovih (tje)dana pada stogodišnjica kraja Velikog rata i osnivanja zajedničke države Južnih Slavena, pitali smo ga da li se razmišljalo o uvrštenju prigodnog programa.
- Ovih dana pada sto godina od pucanja veza s Austro-Ugarskom i osnivanja Kraljevine SHS pa smo razmišljali i o tome. Međutim, sada je u Hrvatskoj aktualnija situacija oko tajkuna pa smo se više bavili sadašnjošću i očuvanjem budućnosti kina Evropa nego sjećanjem na stvari o kojima se i previše govori. Nadam se da će se u Hrvatskoj ipak obilježiti stvaranje Kraljevine SHS. Iako je to za mnoge bila grobnica hrvatskog naroda, moraju biti svjesni da je to značilo oslobađanje od austrougarskog carstva - zaključio je Matić.
A o tajkunima koji su dobili prednost pred jubilejima govori selektorica Diana Nenadić.
- Tajkuni su nešto što nas svrbi u posljednje vrijeme i što nismo primjećivali dok nismo okusili divlji kapitalizam i zato je to potrebna tema. Kriterij je bio da filmovi budu u cijelosti evropske proizvodnje pa ih nije bilo lako naći. Pokušala sam naći one koji govore o raznim vidovima tajkunizacije života i svijeta: osim dokumentarca o Mihailu Hodorkovskom koji je završio u zatvoru i sada se pokušava rehabilitirati i asocijacije na Silvija Berlusconija u filmu ‘Kajman’, tri ostala filma su priče o fiktivnim tajkunima u različitim kontekstima. Među njima je i poljski film ‘Obećana zemlja’ Andrzeja Wajde koji je po anketama najbolji poljski film svih vremena - kaže Diana Nenadić.
Filmovi će biti prikazani u kinima Europa i Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, F22 – Novoj akademijskoj sceni, Narodnom sveučilištu Dubrava i Kulturnom centru Travno, a dio njih stiže u još 15 hrvatskih gradova i u dva dječja sela, u Ladimirevcima i Lekeniku.
