Na putu smo da stignemo na put izlaska iz recesije – čuvena je rečenica koju je prije sedam godina izrekla kratkotrajna premijerka Jadranka Kosor, a koja se sasvim sigurno može citirati nakon sastanka Zajednice nakladnika i knjižara s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek održanog u utorak, 20. juna, o rezultatima otkupa knjiga za knjižnice.
- Pronašli smo put da dođemo do rješenja - izjavio nam je Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice, nakon dvosatnog sastanka na kojem je sudjelovalo petnaestak ljudi, ravnomjerno podijeljenih između nakladnika, knjižara i države.
U pitanju je 7,3 milijuna kuna, koliko je Ministarstvo nedavnom odlukom iskoristilo za otkup knjiga za knjižnice. A tu ima svega, što je bio i povod da se Zajednica okupi i pokuša spasiti što se spasiti može, jer je državi – čitaj Ministarstvu – preostalo još pet milijuna kuna, koje će do kraja godine iskoristiti za istu svrhu.
S jedne strane bili su predstavnici nakladnika i knjižara (od Verbuma preko Disputa do Antibarbarusa), a s druge državni tajnik, kompletna ekipa zadužena za knjigu, plus dvoje iz Vijeća koje o otkupu odlučuje, i onda jedan zadužen za dječju knjigu i na kraju, ili na početku, ministrica Obuljen Koržinek.
U čemu je problem? Tih 7,3 milijuna kuna prilično je neravnopravno podijeljeno između nekoliko izdavača koji su prilično dobro prošli s obzirom na to da im je država otkupila maksimalan broj primjeraka knjiga i onih drugih koji su iz ove priče izišli kratkih rukava. Upravo je to bila jedna od glavnih tema razgovora u Ministarstvu, koji bi, a to je službeni stav Zajednice, u idućih tjedan dana trebali dovesti do rješenja što bi zadovoljilo i nakladnike, i knjižare, i državu, odnosno trenutačni sastav u Ministarstvu koji odlučuje o raspodjeli novca. Iz popisa je jasno tko je zadovoljan: Školska knjiga i Fraktura prošle su izvanredno, a samo slijepac ne bi primijetio činjenicu da su neke zbirke poezije, umjesto po uobičajenoj cijeni od 50 do 60 kuna, otkupljivane po 110 do 120 kuna.
- Ne bih komentirao prvu rundu otkupa, ali nadam se da će se do kraja godine puno toga promijeniti s obzirom na to da imamo određeni nesrazmjer u otkupu knjiga za narodne knjižnice između kvantitete i kvalitete - kaže Nejašmić.
Cilj je, kako nam je rekao Nejašmić, pronaći najmanje loš način otkupa koji bi zadovoljio i nakladnike i knjižare, kao i državu i knjižnice. U prvom se otkupu to nije postiglo, što posebno vrijedi za zanemarene knjige s područja znanosti i publicistike, koje su u lipanjskom otkupu u potpunosti zanemarene.
