Novosti

Preporuke: serije

Pakao, čistilište i raj

Tri nove serije vode nas na putovanje iz kriminalnog podzemlja Kopenhagena kojim vlada balkanska mafija preko siromašnih predgrađa radničkog Napulja sve do distopijskog raja kasnokapitalističke Amerike

Copenhagen Cowboy (Netflix)

Najnoviji projekt Nicolasa Windinga Refna, danskog redatelja koji se proslavio trilogijom "Pusher", šestodijelno je iskupljenje od dosadašnjeg mačističkog prikaza svijeta. U srži ovog neo-noir trilera, koji je napisao uz pomoć ženskog tima scenaristkinja Sare Isabelle Jønsson Vedde, Johanne Algren i Mone Masri, neravnoteža je moći između žena i muškaraca, koju u balans pokušava vratiti zagonetna karizmatična osvetnica Miu (Angela Bundalovic). Kao i u svim Refnovim djelima, radnja je smještena u mračni kriminalni milje Danske kojim dominira surova balkanska mafija, a stil mu je toliko prepoznatljiv da se praktički od prvog kadra može nazrijeti o kojem je autoru riječ. Ritam radnje, prožete misticizmom i folklorom iz više kultura, izrazito je spor i uljuljkava u meditativno raspoloženje, pauze između dijaloga i akcije vrlo su duge, kamera je statična s pomicanjem od 360 stupnjeva, a kadrovi natopljeni tišinom i karakterističnim neonom kojim ih stilizira stvarajući lynchevski oniričnu atmosferu. Spuštanje u podzemlje Kopenhagena djeluje poput alegorijskog silaska u Danteov Pakao: cijeli je taj univerzum preplavljen likovima mafijaša, svodnika i trgovaca ljudima, serijskim ubojicama i pokvarenim odvjetnicima koji legaliziraju zlo te izoliranim bespomoćnim ženama koje se suočavaju s ekstremnim nasiljem od strane voljenih osoba, članova obitelji i deklarativnih zaštitnika. Lik Miu u toj priči kao da simbolizira čitav ženski rod. Ona funkcionira kao talisman, donosi sreću onome tko ju posjeduje. Postoji kao roba, kupuju je i razmjenjuju ljudi koji je žele iskoristiti za osobnu korist. Trpi nepravdu u tišini dok joj ne pukne film pa obrće rodne uloge i kroz koreografirane scene osvete presuđuje toksičnoj muškosti, a bijeli cis muškarac gubi svoju hegemonijsku poziciju. Premda je ostavljena mogućnost nastavka, ova razuzdana stilistička vježba satkana od neprestane kaleidoskopske igre boja, sjena, tekstura, kompozicije i raspoloženja poput nekakve greške u tripu strši s komercijalnog Netflixa i sva je prilika da u svijetu upravljanom algoritmima neće doživjeti drugu sezonu. Domaćoj će publici biti zanimljiv prepoznatljiv jezik i činjenica da jednu od uloga igra Zlatko Burić Kićo, omiljeni Refnov glumac koji je dansku karijeru i započeo u "Pusheru".

 

Lažljivi život odraslih (Netflix)

Netflix je godinu započeo još jednom neuobičajenom produkcijom, sjajnom adaptacijom posljednjeg romana Elene Ferrante, "Lažljivi život odraslih" ("La vita bugiarda degli adulti"). Priča je to o obitelji i odrastanju buntovne Giovanne (Giordana Marengo), djevojke u ranoj adolescenciji koja svojim dječačkim izgledom i lošim uspjehom u školi sramoti svoje srednjoklasne roditelje. Načuvši razgovor roditelja u kojemu je otac opisuje ružnom poput tetke Vittorije (Valeria Golino), obiteljske sramote, ona je poželi upoznati što pokreće proces otkrivanja čari Napulja i neizbježnu transformaciju u njenoj grozničavoj potrazi za identitetom. Odgojena u intelektualnom i sekularnom okruženju čija je ljevičarska prošlost zaodjevena u raskoš nove buržoazije Berlusconijeve Italije devedesetih, Giovanna shvaća da Vittoria pripada drugom svijetu, Napulju predgrađa i siromaštva, radničke klase, tradicije i kršćanstva, razjedenom obiteljskim tajnama i razotkrivenim lažima. Strastvena tetka upućuje Giovannu u prešućenu stranu očeva odgoja, stare sporove oko obiteljske imovine i licemjerne tajne vlastitih roditelja, poučavajući je da može birati tko će biti i da ništa nije unaprijed određeno. Posljednjih smo godina Napulj upoznavali kroz Gomoru i Sorrentinove filmove, te prekrasnu ekranizaciju Ferrantinih "napuljskih romana", no era prikazana ovom serijom, stiješnjena između hedonizma osamdesetih i futurističke ambicije novog milenija, u čistoj i nikad banalnoj režiji Edoarda De Angelisa, dobiva neku kvalitetu nedokučive i impozantne, gotovo mitske povijesti koja je generaciju X i milenijalce temeljito omela u odrastanju.

 

Upload (Prime video)

Greg Daniels, producent koji je serijama "The Office" i "Parks & Recreation" definirao noviju američku TV-komediju, počastio nas je novim genijalnim sitcomom koji tematizira hiperkonzumerističku blisku budućnost u kojoj se za određenu cijenu može izbjeći čak i smrt. Priča je smještena u kasnokapitalističku Ameriku u kojoj su telekomunikacijske korporacije pronašle način da unovče sam raj, stvorivši simulakrum raskošnog zagrobnog života u koji se duše mogu učitati i nastaviti živjeti u digitalnom obliku kroz avatare koji čak komuniciraju sa živima – pod uvjetom, jasno, da to mogu platiti. Iako na prvi pogled djeluje kao urnebesno zabavna romantična komedija s elementima krimića zaodjevena u ruho tehnodistopijske fantastike, ova je serija pametna satira neobuzdane klasne nejednakosti, nekontroliranog konzumerizma i tehnološke ovisnosti koja ruši etičke granice, ali istovremeno i komentar ljudskog stanja, nesposobnog čak i zagrobni život promišljati izvan kapitalističke paradigme.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više