Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u rujnu je na nacionalnoj razini provela istraživanje "Studenti i pandemija: Kako smo (pre)živjeli?". U istraživanju je sudjelovalo gotovo 4300 studentica i studenata sveučilišnih i stručnih studija svih razina, osim poslijediplomske, koji su odgovorili na e-upitnike. Rezultate istraživanja saželi su Mina Đorđević, Željka Plužarić i Ivan Bišćan iz AZVO-a.
Istraživanje je pokazalo da među studentima i studenticama postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije. Narušen je osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata, njih 73 posto, tijekom pandemije nije imala priliku upoznavati nove ljude.
Čak 52 posto studenata doživljava svoje mentalno zdravlje lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 posto navelo je osjećaj socijalne izolacije i osamljenosti, a isti postotak probleme s pozornošću i koncentracijom. Znatan broj studenata navodi da se osjećao anksiozno (46 posto) i depresivno (29 posto) te da su koristili društvene mreže na nezdrav način (43 posto).
"Ova akademska godina je toliko unakazila studentsko iskustvo, pogotovo brucoša, da s jedne strane želim da bude sve uživo jer u pola semestra koji se održao uživo su moji rezultati bili neusporedivo bolji od ostatka godine. A s druge strane, činjenica da su mi pred početak druge godine mog studija sve kolege još uvijek novi nepoznati ljudi stvara mi opću, a pogotovo socijalnu anksioznost pri pomisli da bi moglo sve biti uživo - od 0 do 100 posto odjednom", navodi se iskustvo jednog od ispitanika.
Postojeće odnose s kolegama sa studija studenti su uglavnom održavali pomoću društvenih mreža i komunikacijskih platformi (78 posto ispitanika). 32 posto studenata iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo. Zbog straha od socijalne stigme 12 posto studenata ne bi zatražilo stručnu psihološku pomoć, dok bi se 15 posto studenata neadekvatno osjećalo kada bi išlo terapeutu radi psihološke pomoći.
Važno je spomenuti i kategoriju studentskih poslova, gdje 43 posto studenata i studentica smatra da je pandemija negativno utjecala na ponudu takvih poslova. To svakako doprinosi ukupnom (ne)zadovoljstvu, pogotovo onih studenata koji se u većoj mjeri sami financiraju. Među sudionicima istraživanja njih 22 posto financira se u potpunosti samostalno. Od studenata koji su radili ili rade studentske poslove, njih 21 posto navelo je da su zbog smanjene ponude poslova ostali bez (dodatnog) izvora zarade. U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama i kolegicama bez ograničenja - njih 71 posto.
