>

novosti logo

Partizan i antifašist do zadnjeg časa

Na zagrebačkom Krematoriju danas je održan ispraćaj počasnog predsjednika i osnivača Antifašističke lige RH Juraja Hrženjaka Đuke na kojem su se okupili brojni antifašisti, nevladini i manjinski aktivisti te dvojica bivših predsjednika

Na zagrebačkom Krematoriju danas je održan ispraćaj počasnog predsjednika i osnivača Antifašističke lige RH Juraja Hrženjaka Đuke na kojem su se okupili brojni antifašisti, nevladini i manjinski aktivisti te dvojica bivših predsjednika, Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Prisutnima se u ime Antifašističke lige RH obratio njen predsjednik Zoran Pusić.

- Kad bi se dug i plodan život Đuke Hrženjaka trebao sažeti u jednoj rečenici, ona bi mogla glasiti: ‘Bio je partizan od 1941. do 1945. a antifašista od tridesetih godina 20. stoljeća do dvadesete godine 21. stoljeća.’ Juraj Hrženjak bio je naravno mnogo više od toga - rekao je Pusić, koji je podsjetio da je Hrženjak kao dijete siromašnog postolara svojom upornošću i željom za obrazovanjem uspio upisati zagrebačku gimnaziju.

- Bio je student prava u burnim godinama pred Drugi svjetski rat kada su nikla njegova uvjerenja i životna opredjeljenja za bolje i slobodnije društvo, za ravnopravnost među ljudima i socijalnu pravednost. Bio je simpatizer, pa član Komunističke partije u doba kad je to članstvo nosilo mnogo opasnosti i ni jednu privilegiju - kazao je Pusić.

Naglasio je da je Hrženjak nakon 1945. godine bio na mnogim odgovornim vojnim dužnostima, ali da se sve vrijeme nastojao vratiti civilnom životu, završiti fakultet i dalje se obrazovati. Kasnije je postao poslanik u Saveznoj skupštini Jugoslavije, sudac Ustavnog suda SRH, direktor Političke škole u Kumrovcu i autor mnogih stručnih radova. 

- O svemu tome može se čitati u knjigama, među ostalim i u knjizi ‘Stoljeće života’ koju je Hrženjak napisao u 99. godini. Zahvaljujući njegovom izuzetno dugom životu i još izuzetnijoj aktivnosti u devetom i desetom desetljeću života, mnogi mogu svjedočiti o Đukinoj vjernosti idealima koje je prihvatio u mladosti - rekao je Pusić

- Svoju zabrinutost za sudbinu ideala u današnjoj Hrvatskoj Đuka iznosi u spomenutoj knjizi u poglavlju pod naslovom ‘Hrvatska se vraća u prošlost’. Ali sa svojim nemirnim duhom i organizacionim sposobnostima Đuka nije samo pisao i upozoravao na razloge svoje zabrinutosti, već se angažirao oko pokretanja Antifašističke lige. To je učinio sa sviješću da u društvu postoje predrasude, strahovi, sebičnosti i netrpeljivosti, kao i da ideali koje je prihvatio u svojoj mladosti, a koji čine suštinu antifašizma i u čijoj je obrani antifašizam nastao, nisu u tom smislu nikad postignuti. Vjerovao je da se društvo može usmjeriti prema pravednijom standardima samo zalaganjem za te vrijednosti. I posebno onda kad su mali izgledi da će takvo zalaganja biti okrunjeno uspjehom. Život Juraja Đuke Hrženjaka primjer je takvog dosljednog cjeloživotnog djelovanja - rekao je Pusić.

Od Hrženjaka se oprostio i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, koji je osim o njegovoj knjizi ‘Anjuta’ govorio o susretima i razgovorima s njim kako na stručnim skupovima, tako i u jednom kvartovskom kafiću.

- Đuka nije bio samo partizan nego i antifašist. Često sam mu znao reći da je prije domobran nego partizan jer nikad nije bio militantan u svojim stavovima, bio je mek i nježan. Govorio mi je da je u borbama uvijek pucao u zrak jer su s druge strane sigurno bili mobilizirani dečki - rekao je Koprić, podsjećajući na Đukinu upornost i zalaganje za antifašizam praktički do zadnjeg dana života.

Nekoliko prigodnih riječi je izrekao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je kazao da Hrženjakova porodica može biti ponosna na njega te da njegovo djelo, kao i antifašizam i domoljublje nikad neće nestati.

Prije ispraćaja kod odra je postavljena počasna straža koji su činili njegovi dugogodišnji suradnici i prijatelji: predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, saborski zastupnik Milorad Pupovac, Aneta Vladimirov iz Srpskog narodnog vijeća, Vesna Teršelič iz Antifašističke lige, dugogodišnji diplomat Budimir Lončar i drugi.

1/4