Plastični otpad nagomilava se u afričkim zemljama brže nego u bilo kojem drugom području na svijetu, pokazalo je novo izvješće britanske organizacije Tearfund. Ako se gomilanje nastavi nesmanjenim intenzitetom, predviđa se da će supsaharska Afrika proizvoditi 116 milijuna tona plastičnog otpada godišnje do 2060., što je šest puta više od 18 milijuna tona otpada proizvedenog 2019. godine.
Glavni pokretač porasta potrošnje plastike u supsaharskoj Africi, gdje je 70 posto stanovništva mlađe od 30 godina, potražnja je za vozilima i drugim proizvodima koji su cjenovno pristupačniji jer sadrže plastiku. Velik je problem i masovno korištenje plastične ambalaže, koju se nakon korištenja spaljuje i baca. U izvješću Tearfunda ističe se da ljudi koji žive u takozvanim zemljama u razvoju i sakupljači otpada nerazmjerno snose teret utjecaja onečišćenja plastikom na okoliš i zdravlje. Zbog nepostojanja globalne regulacije zdravlje ljudi diljem Afrike svakodnevno ispašta zbog onečišćenja plastikom.
Ako se sadašnji trendovi nastave, predviđa se i da će se upotreba plastike u čitavom svijetu gotovo utrostručiti do 2060. godine. Pritom će otprilike polovica plastike završiti na odlagalištima, a manje od petine će se reciklirati, što se navodi i u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za 2022. godinu. Na ta čemerna predviđanja organizacije su podsjetile javnost uoči ovotjednog sastanka vlada u Nairobiju, na kojem se pokušava dogovoriti UN-ov sporazum o borbi protiv onečišćenja plastikom, a koji traje do 17. novembra.
Ključni fokus rasprava je na tome treba li jednostrano i globalno odlučiti o ciljevima za ograničavanje proizvodnje plastike ili bi države trebale same odabrati svoje ciljeve i ograničenja. U posljednjoj rundi pregovora u Parizu u maju SAD, Saudijska Arabija, Indija i Kina zalagali su se za sporazum u "pariškom stilu" kojim bi države imale slobodu određivati vlastite obveze, dok su ostali, uključujući afričke zemlje, preferirali čvrste globalne obveze. Cilj je da se do kraja 2024. postigne formalni sporazum.
Predstavnik sakupljača otpada u Keniji John Chweya u ranijim je rundama pregovora istaknuo kako je nužno da u sporazum budu ugrađena radnička prava sakupljača i sakupljačica otpada, što je posao koji diljem svijeta radi oko 20 milijuna ljudi. Problem zagađenja plastikom ne može biti riješen ako ti radnici nemaju dostojanstvene prihode i kvalitetnu zdravstvenu skrb, ponavljao je Chweya. Pregovarači u Nairobiju pozvani su da pristanu na značajna smanjenja proizvodnje plastike i da prava sakupljača otpada, koji prikupljaju 60 posto sve plastike koja se globalno reciklira, prepoznaju i stave u središte sporazuma.
"Nulti nacrt" sporazuma zasad obuhvaća mnoge različite perspektive i pristupe izaslanstava svjetskih vlada. U dijelu sporazuma koji se odnosi na proizvodnju čiste plastike nacrt navodi tri mogućnosti kao korake ka smanjenju gomilanja takve vrste plastike. Prvi uključuje globalno dogovoreni cilj smanjenja (slično Montrealskom protokolu). Drugi uključuje globalne ciljeve za smanjenje proizvodnje, s nacionalno određenim ograničenjima (slično Pariškom sporazumu). Treći uključuje nacionalno određene ciljeve i ograničenja. Aktivisti upozoravaju da je nacrt i dalje nedovoljno "nadahnut", odnosno još jedan u nizu klimatskih sporazuma kojima se fingira promjena paradigme, dok se zapravo nastavlja sve po starom – business as usual.
