Švedska, Finska i Njemačka neke su od evropskih zemalja čije vlasti ozbiljno razmatraju uvođenje zakona kojima bi se omogućilo oduzimanje državljanstva ljudima koji prekrše zakon. Promjena se događa u kontekstu uspona ekstremno desnih stranaka diljem Evropske unije, što dovodi do pomicanja udesno i klasičnih konzervativnih partija. Svojevrsni pionir bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo ranih 2000-ih godina. U vrijeme vala terorističkih napada u toj zemlji, laburistička vlada tadašnjeg premijera Tonyja Blaira donijela je zakon koji sudovima daje mogućnost oduzimanja državljanstva ljudima osuđenima za terorizam. Britanski primjer slijedile su i neke druge evropske države, no u inačici koja se sada razmatra u zemljama zapadne Evrope, oduzimanje državljanstva primjenjivalo bi se kao oblik penalizacije i za šire shvaćeno kršenje zakona.
Sredinom siječnja tako je objavljeno da institucije u Švedskoj pripremaju izmjene ustava kako bi se omogućilo oduzimanje državljanstva ljudima koji imaju dvojno državljanstvo, a počinili su kaznena djela kao što su falsificiranje, podmićivanje ili ucjena u cilju dobivanja osobnih dokumenata. Izmjenama bi se obuhvatilo i oduzimanje državljanstva osobama koje sud proglasi "prijetnjom državi" ili koje budu osuđene za špijunažu i veleizdaju, kao i u slučajevima sudjelovanja u organiziranom kriminalu. U Švedskoj je od kraja 2022. na vlasti manjinska vlada koju podupiru ekstremno desni Švedski demokrati, koji su tražili da se popisu pridoda i sudjelovanje u kriminalnim bandama, ali taj prijedlog nije prihvaćen.
Manje od mjesec dana nakon ove najave švedskih vlasti i vlada Islanda najavila je da će razmotriti sličan prijedlog konzervativne Stranke neovisnosti. Prijedlog se opravdava porastom kriminala i implicitno vezuje uz porast broja stranaca koji na Islandu žive, a odnosi se samo na osobe koje imaju dvojno državljanstvo. Prijedlog da se izmijeni Zakon o državljanstvu razmatra se i u Finskoj. Uz strože kriterije za njegovog dobivanja, primjerice uvjet da osoba koja aplicira nema kazneni dosje, predviđa se i ukidanje državljanstva u slučajevima falsificiranja dokumenata, terorizma i zločina "protiv interesa države".
U Finskoj su na posljednjim izborima 2023. vladu formirali konzervativci i liberali, no ekstremno desna Stranka Finaca osvojila je praktički jednako glasova kao dvije vodeće stranke. Na Islandu su pak na vlasti socijaldemokrati. U Nizozemskoj koalicija konzervativaca i antiimigrantske Slobodarske stranke razmatra ukidanje državljanstva počiniteljima zločina koji imaju "antisemitski aspekt". Danska je još 2021. postojeći zakon koji dozvoljava ukidanje državljanstva zbog terorizma proširila na zločine organiziranog kriminala. Njemački kancelar Friedrich Merz iz konzervativne koalicije CDU/CSU uoči parlamentarnih izbora u veljači, na kojima je ekstremno desna Alternativa za Njemačku bila druga najjača stranka, rekao je da njegova vlada namjerava provesti zakonske izmjene kako bi se omogućilo ukidanje državljanstva prijestupnicima s dvojnim državljanstvom.
Pravni stručnjaci upozoravaju, međutim, da su ovi zakonski prijedlozi u najmanju ruku dubiozni, s obzirom na to da će rezultirati stvaranjem dvostrukih standarda. Za iste će se prijestupe onima koji imaju dvojno državljanstvo jedno moći oduzeti. U kombinaciji s klasičnim zakonski propisanim kaznama, oni će zapravo biti dvostruko kažnjeni. Istovremeno, kazna oduzimanja državljanstva neće se moći primjenjivati protiv onih koji su državljani samo zemlje u kojoj su prekršili zakon. Osim toga, iako sve ove vlade manje ili više otvoreno slijede rasističku logiku povezanosti kriminala i imigracije, koja ne uzima u obzir socioekonomske uvjete, znanstvena istraživanja tu tezu ne podupiru. Ni statistike u Danskoj, koja ovakav zakon ima najduže, ne pokazuju da su se stope kriminala otad smanjile. Istraživači Sveučilišta Bocconi u Milanu i Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu prošle su godine objavili studiju "Immigration and Crime: An International Perspective" u kojoj su analizirali podatke o imigraciji i stopama kriminala u 23 evropske države u zadnjih petnaest godina i došli do zaključka da među njima nema značajne veze.
