>

novosti logo

Kronika Kronika

Predstavljena knjiga Drage Roksandića

Knjiga ‘Historiografija u tranziciji’ prije svega govori o sveukupnosti hrvatsko-srpskih odnosa, rečeno je na predstavljanju knjige povjesničara Drage Roksandića, održanom 20. marta u Zagrebu u prostorijama ‘Prosvjete’. Osim SKD ‘Prosvjete’, koja je u decembru prošle godine izdala knjigu, organizatori promocije su bili časopis ‘Tragovi’ Arhiva Srba u Hrvatskoj i Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Profesor splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir podsjetio je da knjigu čini 26 radova nastalih u rasponu od 1992. do 2018. godine.

- Kao nit koja povezuje većinu ovdje sakupljenih historiografskih promišljanja i istraživanja, koji su svoje prvo izdanje doživjeli u znanstvenim zbornicima, časopisima i drugim publikacijama, objavljenima širom Europe i na cijelom prostoru bivše jugoslavenske države, moglo bi se označiti bavljenje raznim inačicama konkretno-historijskog odnosa nacionalizma i demokracije u zemljama zakašnjele ili promašene modernizacije. Karakteristika svih radova je promišljeni pristup i nuđenje novih spoznaja za novi spektar istraživačkih tema, ali ti se radovi ne mogu razumjeti bez jugoslavenskog konteksta - rekao je Jakir.

Matko Globačnik sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekao je da u prvom dijelu knjige dominiraju teme od 18. vijeka do 1990-ih s posebnim poglavljem o traumama i tragedijama (Srbi u Jasenovcu i pokolji u kotorevima Glina i Vrginmost i Prvi svjetski rat), dok je drugi dio knjige posvećen kulturnim politikama i zapisima o Savi Mrkalju, Gerasimu Zeliću i Nikoli Tommaseu, kao i o profesorima povijesti Đorđu Stankoviću i Reneu Lovrenčiću.

Stevo Đurašković sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti podsjetio je da su u socijalizmu postojala nacionalna pitanja, ali u službi uređenja.

- Mogao si biti Srbin komunist ili Hrvat komunist - rekao je i dodao da su Srbi i njihovi predstavnici raspad Jugoslavije i promjenu društvenog uređenja dočekali nespremni.

- SDP, za koji je tada glasalo najviše Srba, bio je brana nacionalistima, tako da su zapravo glasali za ZAVNOH, a ne za Slobodana Miloševića i nacionaliste iz SDS-a koji su zajedno s HDZ-om udarili na SDP. Takva nacionalistička politika izručila je Srbe u velikim gradovima koji su činili većinu tadašnjeg srpskog stanovništva u Hrvatskoj na milost i nemilost režima HDZ-a - rekao je Đurašković.

Olga Manojlović Pintar s Instituta za noviju istoriju Srbije, koja je bila Roksandićeva studentica dok je predavao u Beogradu, prisjetila se tih dana.

- On je bio jedan od rijetkih pojedinaca koji su se suprotstavljali buci i besu koji je tada zavladao - rekla je Olga Manojlović Pintar, koja je knjigu nazvala ‘intelektualnom autobiografijom Drage Roksandića’ u kojoj piše o svijetu koji se mijenja, ali ne uvijek nabolje.

- Suptilno, ali vrlo jasno Roksandić se obraća čitaocima, vodeći ih kroz knjigu koja govori o sveukupnosti hrvatsko-srpskih odnosa - rekla je Olga Manojlović Pintar, dodajući da su teme i sadržaj knjige poput koncentričnih krugova čiji je epicentar Triplex Confinium, tromeđa ili ono što je poznato kao Vojna Krajina.

- Ovo je prije svega priča o ljudima, a istovremeno i polaganje računa pred samim sobom. Puno toga nam se dešava, ali kad vidim da postoji kontinuitet, onda se osjećam sigurnije - rekao je Roksandić, zahvalivši svima koji su učestvovali u nastanku knjige.

1/2