U knjižnici Bogdana Ogrizovića 17. septembra održano je predstavljanje Zbornika znanstvenih radova s međunarodnim sudjelovanjem „(Ne)poznati Desnica: prema rukopisnoj ostavštini“. Zbornik sa skupa posvećenom istaknutom srpskom i hrvatskom književniku Vladanu Desnici uredili su osnivač i spiritus movens ove dugovječne naučne manifestacije Drago Roksandić, Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije te FF press Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

- Zbornik sadrži 292 stranice, 13 tekstova vezanih uz Desnicu i dva posvećena preminulom Tonku Maroeviću koji je bio prisutan na svim susretima - rekao je za Novosti Boris Bui iz FF pressa, ističući da je zbornik distribuiran znanstvenim ustanovama, knjižnicama i redovnoj knjižarskoj mreži. Kako su Desničini susreti međunarodni skup na kojem sudjeluju i autori iz Srbije i drugih zemalja, zbornici će završiti i tamo. Zbornik će uskoro biti postavljen i na platformu FF open press s integralnim tekstovima i uz zasebne pdf-ove svih članaka, rekao je Bui.

Kako nam je kazao sveučilišni profesor iz Zagreba Svjetlan Lacko Vidulić koji je, osim što je jedan od autora, bio i moderator predstavljanja, zbornik sadrži blok priloga koji su nastali na tragu novih rukopisa Vladana Desnice.

- Dio tekstova se odnosi na kontekst života i epohe u kojoj je djelovao Vladan Desnica, a imamo priliku pročitati nešto iz njegove ostavštine, što je put ka njenom cjelovitom objavljivanju - rekao je Lacko Vidulić.

- Desničini susreti su jedinstveni projekt na jugoslovenskim prostorima koji je do sada rezultirao s 20 tematski uzbudljivih zbornika - rekao je recenzent Zbornika, predavač na naučnim ustanovama u Beogradu i Novom sadu Gojko Tešić, naglasivši da se u njima govori o Desničinom opusu i vremenu u kojem je djelovao, dok Susrete obilježava obilje raznolikosti istraživačkih tema. Naglasio je velik doprinos profesora Roksandića Desničinim susretima u svakom smislu, od organizacije i poticanja na učešće do autorskih doprinosa.

U svom izlaganju Roksandić je, zahvalivši svima na dosadašnjem učešću, naglasio da je za svaku temu i njeno obrađivanje važna dijalogičnost pri čemu je najteže slušati.

- U Hrvatskoj kulturi smisao za dijalog je nezadovoljavajući, a vrlo je lako nekoga osuditi na marginu - rekao je, ilustrirajući to (lažnim) optužbama upućenim Desnici za četništvo početkom 60-ih, iako je imao svoju ulogu u partizanskom pokretu.

- Desničini susreti imali su bogatu prošlost, a imat će i bogatu budućnost - zaključio je.

Pitali smo ga o predstojećem izdanju Susreta koje se očekuje u drugoj polovini novembra ili prvoj polovini decembra.

- Težište će biti na projektu digitalizacije rukopisne ostavštine i daljnjim istraživačkim mogućnostima. Objavili smo prvi svezak Epistolara i novele iz ostavštine, a nastavljamo objavljivati i dalje. To je posao koji s informatičke strane iziskuje, ne samo specijaliziranost, nego i kritičnost, a nužno je na temelju stečenog iskustva oformiti novi tim čija bi jezgra bili ljudi koji su 10 do 15 godina izuzetno motivirano sudjelovali u projektu. Kao i uvijek, poželjni su novi suradnici i nadam se da će ih biti - rekao je.

Na pitanje o vidljivosti Vladana Desnice, rekao je da nije zabrinut, iako su ga više puta ljudi upozoravali da bi njegov opus trebao biti vidljiviji.

- To je klasični opus i njega je nemoguće marginalizirati. Ono što je važno su inovativni pristupi a oni velikim dijelom ovise o osmišljenome. Uvijek se javljaju novi nakladnici koji pokazuju interes za objavljivanje, a obitelj ima autorska prava. Mi smo s nekoliko stotina priloga povodom Desničinog opusa i izravno inspirirani njime napravili dosta da taj opus bude mnogo prisutniji nego što bi inače bio, podvukao je Roksandić.

O svojim tekstovima govorili su i pojedini autori, aktivni i penzionirani profesori i predavači na fakultetima u Zagrebu, Splitu i Zadru Dubravka Bogutovac, Iva Grgić Maroević, Helena Peričić, Matko Globačnik i Šime Pilić.