>

novosti logo

Prešućivan, napadan, cijenjen i podržavan

U Zagrebu održan znanstveni skup 'Vladan Desnica i Zagreb, 1924.-1930. i 1945.-1967.' na kojem je predstavljeno dvadeset referata o djelu ovog svestranog umjetnika

Život i svestranog umjetnika Vladana Desnice u dva njegova zagrebačka perioda života bila je tema ovogodišnjeg međunarodnog znanstvenog skupa 'Vladan Desnica i Zagreb, 1924.-1930. i 1945.-1967.', održanog 22. i 23. novembra u Zagrebu. Organizatori skupa su Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo pisaca i SKD-a 'Prosvjeta'.

Skup je u dvorani biblioteke 'Prosvjete' otvorio sveučilišni profesor Drago Roksandić podsjetivši da se ove godine obilježava 30-godišnjica od osnivanja Desničinih susreta koji su održavani s ovećim diskontinuitetom u radu.

- Nakon ponovnog obnavljanja 2005. iz godine u godinu sve su produktivniji i kreativniji, iz čega se vidi da je Desnica literarno uveliko živ - rekao je Roksandić, naglašavajući zasluge akademika Tonka Maroevića, Velimira Viskovića, Dušana Marinkovića i mnogih drugih koji su do sada organizacijski ili prilozima bili uključeni u rad Susreta, uključujući i porodicu Desnica i njihovu bogatu arhivu.

- Odnos Desnice i Zagreba, iako plodan, nije bio bez konflikta, rekao je Tonko Maroević u govoru na temu perioda Desničinog studiranja na Pravnom fakultetu i ključnih godina poratnog življenja, kada je objavio svoje najvažnije knjige i sudjelovao u javnom životu.

- Desničin položaj u Zagrebu obilježile su brojne društveno-političke kontroverze i često neprilične kritičke reakcije uz nemogućnost objavljivanja njegovih polemika, ali i značajan utjecaj na redakciju lista Krugovi i pisce liberalnijih shvaćanja - rekao je Maroević, ističući da je djelo 'Zimsko Ljetovanje' važno za književnost jer tretira ratnu temu mimo ideologije.

Alen Obrazović s Filozofskog fakulteta govorio je o Zagrebu kao novom studentskom centru na širem jugoslavenskom području.

- Desnica, koji se na fakultet upisao 1924. godine, tokom studija nije se eksponirao u udrugama ili u politici, ali je volio posjećivati kulturne događaje, rekao je Obrazović, ukazujući na njegov kratkotrajni boravak u Parizu.

O Desničinom studiranju govorio je i profesor pravnog fakulteta Marko Petrak, ističući da je taj fakultet sadržavao brojne društveno humanističke znanosti. Diplomirao je 1930. ali zbog svađe s jednim od ispitivače nije položio 'rigoroz', ispit nakon kojeg je mogao nositi titulu doktora prava. Pravna znanja produbio je u pravničkoj praksi, rekao je Petrak, anegdotski dodajući da su brojni uspješni pisci završili pravo.

O Desnici kao karijernom pravniku - šefu kabineta, a onda i pravne službe u Ministarstvu financija Narodne republike Hrvatske, govorio je Drago Roksandić, podsjetivši da je Desnica u organima nove vlasti bio od avgusta 1944., prvo u Dalmaciji, pa u Zagrebu.

Podsjetio je da je zbog malih primanja i neuslovnog života s porodicom – nezaposlenom ženom i malom djecom, Desnica 1949. želio dati otkaz u službi zbog posvećivanja književnom radu, ali mu je otkaz prihvaćen tek godinu dana kasnije. Ukazao je i na povezanost Desnice s rođakom Dušanom Brkićem koji je bio važan rukovodilac u NOB-u, kao i na činjenicu da sjeverna Dalmacija nije bila listom za NOB, pa je narodnoj vlasti bio nužan svaki pripadnik građanske inteligencije.

O povezanosti Desnice s Maticom Hrvatskom od 1945. do 1968. govorio je Danijel Hrgić iz Matice Hrvatske.

- Vladan Desnica se u Matici hrvatskoj pojavljuje krajem 40-ih godina, aktivan je u Hrvatskom kolu kao autor i prevoditelj, a 1952. objavljuje i zbirku novela ‘Olupine na suncu‘. Zbog žestokih napada nekih članova Matice u tisku, Desničina se autorska aktivnost u Matici smanjuje, a on se u njezinim izdanjima pojavljuje izričito u prijevodima ili u izdanjima Zadarske revije koju izdaje zadarski pododbor MH-a - rekao je Hrgić.

Je li bilo jugoslavenskih pisaca, pokušao je odgovoriti Bojan Đorđević s Filološkog fakulteta u Beogradu koji se bavio i položajem Vladana Desnice u svojoj matičnoj, hrvatskoj i zagrebačkoj sredini, viđenoj iz beogradske točke gledišta. Ističući da su se i Ivo Andrić i Miroslav Krleža izjašnjavali kao jugoslavenski pisci, Đorđević je rekao da se tako izjasnio i Desnica. ‘Ali ne kao izbor nego iz nužde jer mi nisu dali da budem i srpski i hrvatski književnik, a ja nisam htio biti ili-ili‘, citirao je Đorđević Desnicu.

Kao prvi izlagač drugog dana u prostorijama Filozofskog fakulteta, Dušan Marinković je naglasio tri faze u Desničinom životu i radu.

- Prva faza bila je studentsko-receptivna i ona završava 1941. njegovim libretom za djelo ‘Adelova pjesma‘. Druga faza od 1945. do 1949. bila je pravničko-profesionalna, kad je u Ministarstvu imao i zadatak interpretirati stavove ministara, dok je treća, faza slobodnog umjetnika, bila od 1950. do smrti. Desnici se nakon 1950. onemogućavalo i otežavalo javno djelovanje, ali je usprkos bojkotu uspijevao doprijeti do brojnih pojedinaca i institucija koji su podržavali njegov javni rad. Zanimljivo, SKD 'Prosvjeta' ga nije prihvatila - rekao je Marinković.

Velimir Visković govorio je o odnosu Desnice i grupe mladih hrvatskih književnika okupljenih oko časopisa Krugovi, na čijim je stranicama nakon napada zbog 'Zimskog ljetovanja' našao svojevrsno utočište. Ta suradnja s 20-ak godina mlađim piscima nije imala samo umjetničku notu, već je bila i izraz svojevrsne političke podrške piscu koji se našao na udaru Agitpropa iz kojeg je organiziran napad na roman, rekao je Visković.

I drugi predavači bavili su se temama vezanim uz širok spektar Desničinog rada, a na kraju smo za dojmove pitali neke od učesnika Desničinih susreta.

- Ove godine bio je izuzetno bogat program i mislim da je to veliko proširenje u istraživanju svestranog rada našeg oca, rekla je Desničina kćerka Olga Škaričić koja je kao posebno uspješno istakla izvođenje njegovih kompozicija popraćenih njegovom poezijom koju bi, kako je rekla, trebalo ponovo štampati jer su te pjesme jedini put izdate 1956. godine. Osim koncerta, za koji smatra da bi ga trebalo ponoviti, Olga Škaričić je zanimljivim ocijenila filmsku večer s prikazivanje uvodnog dijela filma ‘Koncert‘ koji je po njoj u rangu jako uspjelih talijanskih neorealističkih filmova.

- Svake godine se skup organizira vrlo ozbiljno, zahvaljujući golemom trudu koji ulaže Drago Roksandić, rekao nam je Visković.

- Ove godine zahvaljujući budžetu organiziran je niz manifestacija, započetih poetskom večeri na kojoj su suvremeni hrvatski pisci tematizirali pjesnički opus, pa do klasičnog simpozija na kojem je predstavljeno 20-ak vrhunskih referata, rekao je.

A Patricia Počanić na pitanje hoće li nakon svih simpozija i za mlađe ostati nešto za proučavanje i istraživanje rekla je: - Nadamo se da hoće. Imam prilike izložiti nešto iz povijesti umjetnosti, odnosno o Desničinom prevodilaštvu. Mnogo toga je istraženo, ali sigurno će ostati i za mlađe generacije jer se uvijek nađe neka nova građa - rekla je Patricia Počanić.

1/3