Novosti

Društvo

Prijetnja praznom ćuškom

Ne vjerujem da će Hrvatska bilo kakvom zakonodavnom promjenom napraviti regresiju zaštite slobode izražavanja, kaže odvjetnica Vesna Alaburić

Large instrigator  nenad

AP na svečanom otvorenju Muzeja bećarca (foto Ivica Galović/PIXSELL)

Najave predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog, kako je to nazvao, curenja informacija iz spisa koje čine političke probleme (za njega i HDZ), izazvale su buru u javnosti, od političkih stranaka i nevladinih udruga do novinarskog ceha. Hrvatsko novinarsko društvo se potužilo pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter zbog ideje da bi "stvaranje političkih problema" predstavljalo novo kazneno djelo, a ona je od Ministarstva pravosuđa zatražila detalje najavljenih izmjena.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra da nisu potrebne nikakve intervencije u sadašnje kazneno zakonodavstvo.

- Zakonom o kaznenom postupku jasno je propisano da su određeni podaci tajni, odnosno da su službena tajna, a Kaznenim zakonom je već sankcionirano odavanje takvih podataka. Pretežniji javni interes je okolnost koja uvijek opravdava odavanje službene tajne, pa u tom slučaju nema kaznenog djela. Takvo rješenje u postojećem Kaznenom zakonu je dobro i treba ga svakako zadržati - smatra Alaburić.

- Ne vjerujem da će Hrvatska bilo kakvom zakonodavnom promjenom napraviti regresiju zaštite slobode izražavanja. Ako vlast i posegne za nekim novim restrikcijama, one se nikako ne smiju odnositi na medije i novinare. Dosegnutu razinu zaštite slobode izražavanja ne smijemo ugroziti - naglašava odvjetnica, koja je u nizu slučajeva branila novinarsku profesiju i slobodu izvještavanja. Ona smatra i da treba pričekati da se vidi što vlast zaista planira.

- Možda je premijer samo pomalo neprilično reagirao na curenje informacija. Ako vlast odluči mijenjati zakone, već u prvim službenim najavama vidjet ćemo o kakvim se promjenama radi. Ako njima doista bude ugrožena sloboda govora i ako eventualne promjene ne budu donosile dobrobit kaznenom postupku, takvim se promjenama treba javno usprotiviti, u javnim raspravama argumentirano dokazati njihovu štetnost i pokušati u Hrvatskom saboru dobiti dovoljan broj glasova protiv takvih izmjena Kaznenog zakona - kaže.

- Ako te izmjene ipak budu donesene i ne budu u skladu s Ustavom, moguće je da ih Ustavni sud ukine. Problem je što u skladu s Ustavom mogu biti vrlo različita zakonodavna rješenja. Istraga može biti tajna, a može biti nejavna. Oba su rješenja u skladu s Ustavom, ali prvo u većoj mjeri ograničava slobodu izražavanja. Zato je važno da u granicama koje dopušta Ustav odaberemo zakonodavna rješenja koja potpunije i u većoj mjeri štite slobodu izražavanja. Naravno, u granicama postavljenima radi zaštite važnih osobnih i društvenih interesa, kao što su presumpcija nedužnosti, interes žrtava i interes kaznenog postupka općenito - ističe Alaburić.

- Najave AP-a o izmjenama zakona na tragu onih iz zakona koji je povučen prije deset godina praktički su udar na novinarsku profesiju. Za nas nema dileme – time se žele zataškati afere vladajućih, o kojima naši kolege svakodnevno izvještavaju. Za nas je to neprihvatljivo pa smo se obratili evropskim partnerima i pučkoj pravobraniteljici. To ne smije proći. Da prođe, to bi značilo sumrak demokracije i potpuni apsolutizam - kaže Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Naglašava da pučka pravobraniteljica u javnom prostoru može tu temu učiniti još aktualnijom jer je njena uloga u obrani demokracije itekako važna.

- Javnost je uvijek na strani ozbiljnog kritičkog novinarstva i ima pravo znati što rade ljudi koji predstavljaju državu. Zato će se HND svim sredstvima koja ima na raspolaganju boriti protiv namjere da budu ušutkani glasnici "loših vijesti", a potrudit ćemo se da svi u EU-u znaju za to što se kod nas dešava - dodaje Zovko.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više