Inicijativa mladih za ljudska prava pozvala je hrvatske političare na čelu s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i premijerom Andrejom Plenkovićem da upute ispriku žrtvama zločina počinjenih u ‘Oluji’ jer žaljenje nije dovoljno. Predstavljajući priručnik za političare ‘Kako se ispričati za zločine’, aktivisti Nikola Puharić i Branka Vierda naglasili su da čak 23 godine nakon kraja rata nijedan visoki državni dužnosnik nije uputio iskrenu ispriku žrtvama zločina i teških kršenja ljudskih prava za koje je nedvojbeno utvrđeno da su počinjeni od strane pripadnika hrvatskih institucija ili vojnih jedinica.

‘Isprika najvišeg državnog vrha može snažno pridonijeti pomirenju država i društava, prepoznavanju patnje preživjelih i obitelji žrtava zločina te vraćanju njihova dostojanstva i pokazuje društvo ima snage suočiti se s prošlošću te priznati i osuditi nehumana djela’, kažu u Inicijativi. Puharić i Vierda podsjetili su na lanjsku izjavu predsjednice koja je izrazila žaljenje za sve stradale u toj operaciji i na potez gradonačelnika Knina Marka Jelića koji je spomenuo sve žrtve Oluje i pozvao izbjegle da se vrate.

- Povod za objavljivanje priručnika je nerazumijevanje hrvatskih političara za dužnost adresiranja zločina iz prošlosti za koje odgovornost snosi Hrvatska. Osim toga, Inicijativa mladih u Srbiji također provodi sličnu akciju namijenjenu srpskom državnom vrhu - rekao je Puharić i dodao da će Inicijativa priručnik uručiti premijeru, saborskim zastupnicima i predsjednici, koja će na proslavi u Kinu odlikovati Mladena Markača i Antu Gotovinu.

- Iako su ova dvojica generala pravomoćno oslobođeni u Haagu, najava dodjela odlikovanja izazvala je veliko uznemirenje među udrugama obitelji žrtava i takav potez ne doprinosi pomirenju - rekao je Puharić, dodavši da predsjednica do sada, iako je trebala to učiniti, nije oduzela odlikovanja osuđenima za ratne zločine, prije svega šestorci čelnih ljudi Herceg-Bosne.

Građane su pozvali da potpišu online peticiju kako bi se i osobno ispričali žrtvama ratnih zločina. Tu peticiju je u tri godine potpisalo 900 ljudi, ali su zbog opće društvene atmosfere u Inicijativi zadovoljni i tom brojkom.