Novosti

Politika

Prvih osam godina Akademije SNV-a

Akademija je jedan od najvećih uspjeha SNV-a koja ima značajan doprinos razvoju srpske zajednice u Hrvatskoj

Kroz osam generacija postojanja, Politička akademija pokazala se kao izuzetno uspješna aktivnost Srpskog narodnog vijeća, rečeno je na Prvom kongresu Političke akademije SNV-a, održanom 19. maja u prostorijama Srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu.

Prva generacija Akademije počela je s radom u proljeće 2011. godine i kroz nju je, računajući i sadašnju generaciju, prošlo ukupno 141 polaznika, od kojih je 127 uspješno završilo program, rekao je voditelj Akademije Branko Jurišić. – Održani su i moduli s naprednim programom za 21 mladih ljudi, a ukupno je kroz Akademiju prošlo 50 predavača. Akademija je pauzirala 2016. jer tadašnja Vlada iz budžeta nije odvojila sredstva za rad SNV-a, pa tako ni za akademiju, dodao je.

Kongresom želimo omogućiti šire upoznavanje i povećati suradnju akademaca različitih generacija, ali i evaluirati dosadašnji rad Akademije te raspraviti neke ideje o tome kako dalje, rekao je predsjednik Savjeta akademije Dejan Jović. Podsjetio je da su mnogi polaznici kasnije bili izabrani na funkcije, među njima i tri načelnika općina, dva pomoćnika ministra, dva zamjenika župana, kao i brojni aktivisti u manjinskim vijećima i srpskim organizacijama.

Akademija ima tri zadatka koji su uspješno obavljeni: omogućena je međusobna komunikacija mladih iz svih dijelova zemlje čime je pokazan pluralizam srpske zajednice, a također su osposobljeni ljudi unutar zajednice i stvoreni novi mladi lideri koji će "povući" u sredinama u kojima se moglo raditi i više. Treći cilj je stvaranje kadrovskih temelja za budućnost srpske zajednice u Hrvatskoj kako bi se napravila drugačija percepcija Srba u zemlji, rekao je Jović.

Naglasio je da se kroz Akademiju stvaraju tri grupe – prvu čine aktivisti koji djeluju  unutar institucija srpske zajednice, drugu čine oni koji predstavljaju srpsku zajednicu u svojim sredinama – općinama, gradovima i županijama, a treću grupu oni koji vrše intelektualnu podršku zajednici, od istraživača do novinara.

Prvih godina rada Akademije generacije su imale pet modula, odnosno pet susreta vikendom, a kasnije je to povećano na sedam jer su uvaženi zahtjevi polaznika da se govori o identitetu, historiji i kulturi Srba, rekao je Jović i dodao da je održana i regionalna Akademija u kojoj su zajedno bili mladi Srbi iz Hrvatske i mladi Hrvati iz Srbije. Kao zadatke i prioritete naveo je nastavak rada i osuvremenjivanje akademije, kao i suradnju s manjinama u susjednim zemljama.

U ime polaznika prisutnima su se obratili Dejan Mihajlović i Anja Šimpraga koji su bili polaznici prvih generacija. – Akademija je jedan od najvećih uspjeha SNV-a, i ima značajan doprinos razvoju srpske zajednice u Hrvatskoj, s obzirom da se od 2011. dosta toga promijenilo, rekao je Mihajlović.

Anja Šimpraga iz Knina govorila je o svom odlasku 1995. i povratku 1999. kad je u razredu bila jedina Srpkinja uz 29 djece doseljenih bosanskih Hrvata. U 17. godini uključila se u politički život zajednice. - Svojim radom nastojim doprinijeti da nove generacije djece žive bolje i da se Srbi kojih je po popisima 150.000 ne ustručavaju izjašnjavati, rekla je.

O radu Akademije iz aspekta predavača govorila je jedna od osnivačica, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenika Đurić. -Uspjeh je za svakog profesora kad je učenik uspješniji od njega, a vidljiv je uspjeh polaznika. Nastavljamo dalje graditi, povezivati i umrežavati mlade kroz akademiju, rekla je.

Prisutnima se obratio i Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. - Akademija je vrlo potrebna u vrijeme širenja alternativnih "istina" jer ljude između ostalog treba osposobiti da prepoznaju ono bitno. Trebamo učiniti sve da ova akademija opstane, rekao je Tolnauer.

Svoje su ideje o aktivnostima akademije imali i brojni bivši polaznici, ističući da bi se trebalo bazirati i na ekonomske teme i suradnju s mladima u Srbiji. – Trebamo surađivati s izbjegličkim udruženjima i nastojati da se mladi ljudi iz Srbije i drugih zemalja vrate i pokrenu OPG-ove ili neke druge privredne aktivnosti, čulo se u diskusiji, dok je Ivan Zidarević naglasio potrebu boljeg povezivanja mladih aktivista unutar zajednice.

Akademija je najbolji dio SNV-a, rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, ističući da će se raditi na daljnjem pomaganju i osnaživanju vidljivih komponenti SNV-a. - Osim Akademije, tu su i Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za razvoj i investicije, kao i Novosti, rekao je.

SNV je pobijedio na najnovijim manjinskim izborima, dobivši 98 posto mandata. Time smo dobili snažnu organizaciju koja bi trebala uticati na vijeća da počnu djelovati na jedinice lokalne samouprave u kojima djeluju, rekao je Pupovac. Naglasio je potrebu održavanja kongresa svake godine kako bi se analiziralo urađeno.

Akademija mora raditi na onome što smatramo da treba biti karakter Srba u Hrvatskoj. Jedino ćemo se tako uspijevati usprotiviti stereotipima prema Srbima, rekao je Pupovac.

Na kongresu su izabrani članovi Savjeta akademije: Dejan Jović, Milorad Pupovac, Spomenka Đurić, Branko Jurišić, Jelena Nestorović, Jovan Vuković i Anja Šimpraga. To bi tijelo u budućnosti trebalo osmišljavati i organizirati module i cikluse.

Kongresu su, osim bivših i sadašnjih akademaca, prisustvovali i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, saborski zastupnik Boris Milošević, kao i rukovodioci SKD "Prosvjeta" i SPD "Privrednik" – Siniša Tatalović, Slobodan Živković i Olivera Radović.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više