>

novosti logo

Pupovac: Srbi su bili i ostat će baštinici antifašističke tradicije

Pred više od hiljadu ljudi u Srbu proslavljena 78. godišnjica podizanja antifašističkog ustanka

Srbi su bili i ostat će baštinici antifašističke tradicije, jer je ona za nas oznaka slobode, pravednosti i jednakog života, rekao je u subotu u Srbu predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac na narodnom zboru održanom povodom obilježavanja Dana ustanka naroda Hrvatske koji se slavio 27. jula do proglašenja nezavisne Hrvatske.

Pred više od hiljadu ljudi, na skupu koji su organizirali Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, Pupovac je onima koji tvrde da je okupljanje u Srbu kontroverzno poručio da je ustanak uslijedio poslije masakra u Gudovcu i Glini te nakon odvođenja ljudi u logor u Jadovnom. U samo dva sata hladnim oružjem pobijeno je preko dvjesto stanovnika Gornje i Donje Suvaje, kazao je Pupovac, naglasivši da su ustali stanovnice s obje strane Une.

- Jedni kažu da da Hrvatska ima jedan od najvećih antifašističkih pokreta u Evropi. Moraju reći i da su se u tom pokretu zajednički borili Hrvati i Srbi. Gradimo društvo u kojem ima mjesta za svaku ideju koja u svojoj biti nema intenciju za uklanjanje drugih, a upravo je antifašizam omogućio onakvo društvo koje smo imali nakon Drugog svjetskog rata – kazao je Pupovac.

Predsjednik SNV-a Boris Milošević rekao je da je antifašistički ustanak bio zajednički - i Srba i Hrvata - kao i da je njegovo negiranje zlonamjerno. Milošević je podsjetio da je nedugo nakon formiranja NDH ustaški režim zabranio ćirilicu i formirao koncentracione logore. – U prvom broju časopisa Srpska riječ, objavljenom 1943. godine, pisalo je: Mi smo Srbi i borimo se za slobodu Hrvatske, jer u njoj živimo i jer nema slobode Srbima, dok Hrvati ne budu slobodni. Boreći se za slobodu Hrvatske, borimo se za svoju vlastitu slobodu – istaknuo je Milošević, citirajući prvi broj Srpske riječi, preteče časopisa Prosvjeta, koji je u izvornom obliku objavljen u novom jubilarnom 150. broju časopisa SKD-a Prosvjeta.

Martina Renner, potpredsjednica njemačke lijeve stranke Die Linke, kazala je da kao potomak onih koji su činili zločine osjeća poštovanje prema žrtvama nacističkog režima i partizanskoj borbi, kao i prema izgradnji socijalističke zajednice koja je bila u interesu svih naroda i narodnosti.

Franjo Habulin, predsjednik SABA-e, rekao je da je na današnji dan ustao narod Hrvatske protiv onih koji su oblatili hrvatsko ime.

- Mnogi nastoje one koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu pretvoriti u pobjednike. Nije svaka Hrvatska dobro došla. Jedino je to demokratska i antifašistička Hrvatska koja je ravnopravna država svih njenih građana. Ne zagovaramo jednoumlje, ali ne prihvaćamo bezumlje – rekao je Habulin, dodavši da ustanak u Srbu nije bio usmjeren protiv hrvatske države i da je vrijeme da se prestane s lažima.

U ime Antifašističke lige Zoran Pusić rekao je da učesnici ustanka u Srbu zaslužuju naše poštovanje, ali da se, na žalost, nalazimo u vremenima revizionizma i relativizacije ustaških zločina što dobar dio političara prešućuje, usprkos činjenici da takve tendencije vode etničkoj mržnji i međunacionalnoj netrepeljivosti.

Rajka Rađenović, predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije, naglasila je da slavimo one koji su se borili za slobodu, a protiv zla, kao i da je potrebno da takvo nasljedstvo ostavimo svojoj djeci. – Tražimo državu koja će dati šansu svim krajevima u kojima će ljudi živjeti u miru i imati sve uvjete za normalan život - kazala je.

Bivši predsjednik Republike Hrvatske i počasni predsjednik SABA-e Stjepan Mesić rekao je da bauk nacionalizma kruži Evropom, ali i da je u Hrvatskoj našao svoj mjesto, posebno se osvrnuvši na činjenicu da se u školama još uvijek zanemaruju tekovine antifašističke borbe.

Održana je minuta šutnje za sve nevine žrtve iz tog kraja i iz tog vremena. Skup je osiguravala policija, a govorima je prethodilo polaganje vijenaca Srpskog narodnog vijeća, SABA-e, ambasade Republike Srbije, Skupštine Srbije, više vijeća i općina, te SRP-a i predstavnika Grada Zagreba. Nastupili su zborovi Praksa iz Pule i Naša pesma iz Beograda koji čine učenici kampa koji je ovaj tjedan održan u Srbu.

I ove godine tridesetak pripadnika A-HSP-a s predsjednikom Draženom Kelemincem održalo je kontra miting tražeći da se skup u Srbu zabrani. Uz policijske mjere, skup u Srbu prošao je bez incidenata.

Dan ustanka slavi se u počast borcima koji su nakon brojnih ustaških zločina nad Srbima 27. jula 1941. krenuli u borbu s obje strane gornjeg toka rijeke Une. U roku od nekoliko dana ustanici su oslobodili područje od Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova do Donjeg Lapca i Srba. Sve do raspada Jugoslavije, Dan ustanka u Srbu obilјežavao se kao dan početka antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. Iako više nije državni praznik, danas se taj dan obilјežava u slavu antifašističke borbe kao reakcija na teror režima Nezavisne Države Hrvatske.

1/9