Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Poruka s vrha

Brojni hrvatski vjernici ne bi smjeli zanemariti što im nebesa kažu o predsjednici: na misi za domovinu nije joj bilo dobro, a njezin prijem na otvorenom u povodu Dana državnosti prekinuo je pljusak

L44snfiql5gpfkyh2noh4o5f1mj

Kiša za domovinu (foto Igor Šoban/PIXSELL)

Nebo

U ovoj rubrici preziremo modu pa nećemo komentirati predsjedničinu opravu na predsjedničkoj inauguraciji Aleksandra Vučića u susjednoj i prijateljskoj Srbiji, tek ćemo zabilježiti kako pratimo i pozdravljamo njezine napore da postane fluorescentna liderica ovog dijela Evrope. Dublji dojam na nas ostavila je na Danu državnosti: prvo je u zagrebačkoj katedrali, na misi za domovinu, osjetila slabost i to, poručili su iz njezina Ureda, ‘vjerojatno zbog problema s vratnom kralježnicom’. Oporavila se ubrzo, već u popodnevnim satima na Pantovčaku, na otvorenom, priredila je svečano primanje za takozvani državni vrh, diplomate, vjerske vođe i ‘mnoge osobe iz javnog života’. No nebesa su imala drugačije planove i na njezin su govor reagirala sasvim primjerenim potopom. Ako je u Hrvatskoj zaista toliko vjernika koliko ih navodno ima, trebali bi se zapitati kakve to poruke stižu s najviše instance na najvišu političku adresu. Laički gledano, ne izgleda da oduševljava one gore.

Kardinal

Spomenusmo veliki praznik. Danas je već malo bitnih alternativnih bendova koji ne okupljaju više ljudi nego što ih u Hrvatskoj slavi Dan državnosti. Dalo bi se nastaviti tekst s predvidljivim forama, na primjer, da je pametnije 25. lipnja proglasiti praznikom u Irskoj, jer Hrvati koji žude za neradnim danom ionako uglavnom žive tamo, ali nema nikakvog smisla zezati se s Danom državnosti, kad ionako izgleda kao nešto veselija komemoracija. Za dojam se, kao i obično, brine Crkva u Hrvata. Odnosno, Crkva U Hrvata. Na misi za domovinu, onoj koja je shrvala predsjednicu, zagrebački kardinal Josip Bozanić dao je, pišu po novinama, ‘deset zapovijedi za društvo na prijelomnici’. Ako mislite da ćemo ih citirati, ozbiljno ste pogriješili kad ste na kiosku kupili Novosti. Prenijet ćemo samo da je najviše naklapao o nacionalnom identitetu i ugrozama kojima je izložen. Preporučujemo mu više lagane hrane i izbjegavanje visokih temperatura. To je najviše što za sebe i može učiniti.

Simboli

Suvremeni nutricionizam nema pouzdan odgovor na pitanje što čovjek mora konzumirati da bi mu na pamet padale ideje poput one o izgradnji ‘hrvatskog Arlingtona’, tj. vojnog groblja, uz koje bi milosrdna država napravila i vojni muzej te spomenik domovini. Još malo simbola državnosti u državi sa sve manje državljana.

Betoniranje

Lovro Kuščević, HDZ-ov genijalac donedavno zadužen za prostorno uređenje, sada je na dar dobio Ministarstvo uprave u kojem, čitamo u dnevnoj štampi, pripremaju izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi. Cilj im je spriječiti da gradonačelnici i načelnici općina padnu nakon što gradska i općinska vijeća ne usvoje budžete. Čelni ljudi četiri najveća grada u državi, Milan Bandić (Zagreb), Andro Krstulović Opara (Split), Vojko Obersnel (Rijeka) i Ivica Vrkić (Osijek), ili nemaju ili s mukom sastavljaju većinu u vijećima, a slično je i u mnogim drugim sredinama. Kako je strah od neizvjesnosti izbora jedan od najvećih uzročnika anksioznosti u politici, Kuščevićeva bi formula trebala biti spasonosna. Uz to, išla bi na ruku njegovu HDZ-u koji je širom države ostvario solidne rezultate. Prema onome što smo stigli pročitati, nisu predviđeni načini smjene načelnika i gradonačelnika, što u optimističkoj projekciji budućnosti čini izvjesnim razne oblike građanskog neposluha i protesta protiv lokalnih šerifa, a u pesimističnoj, gradske i općinske lidere armira na vlasti pune četiri godine. Minimalno.

Granica

Kad ti drugi uzmu zanimljivije teme, ostaje ti opet pisati o arbitražnom postupku između Hrvatske i Slovenije. Arbitražni sud u Haagu u četvrtak će objaviti odluku o razgraničenju dviju država. No Hrvatska je neće poštovati jer je još prije tri godine, nakon jednoglasne saborske odluke, istupila iz arbitražnog postupka. Povod je, ako ste nekim čudom zaboravili, bila objava tonskih zapisa razgovora slovenskog člana Arbitražnog suda Jerneja Sekolca sa slovenskom zastupnicom pred dotičnim sudom Simonom Drenik. Na stranicama Ministarstva vanjskih poslova piše da ‘njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom’. Koga ovo zaista zanima?

Rad

‘Predmet Agrokor nije iz nadležnosti USKOK-a. Na predmetu radi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. Koliko znam, vrlo intenzivno. Nadam se uskoro i rezultatima’, rekla je Tamara Laptoš, ravnateljica USKOK-a, u programu N1 televizije. Pohvalila je USKOK-ovu suradnju s takozvanim poreznim USKOK-om, negirala postojanje političkih pritisaka i naglasila da ‘USKOK radi sukladno zakonu, nijedan predmet nije pokrenut pod prisilom, da tako kažem, nema političkih progona’. Sve ovo prenosimo samo zato što smo uporno začuđeni benevolentnošću policije i državnih odvjetnika prema objavljenoj informaciji iz odlično obaviještenih krugova da su Agrokorove bilance frizirane. I dalje smo se spremni kladiti da bi netko drugi, manje utjecajan, zbog friziranih bilanci odavno meditirao u istražnom zatvoru, ali ionako je poznato kako je platežna moć obrnuto proporcionalna broju dana koje je u Republici Hrvatskoj moguće provesti iza rešetaka.

Suci

Nastavlja se procedura izbora trojice ustavnih sudaca, jer Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Antunu Palariću ističu mandati. Osim njih, javilo se još osmero kandidata, a postupak je dinamičan i pun obrata poput filmova Jakova Sedlara pa iako još traje, mediji prenose kuloarske priče po kojima su se HDZ i SDP dogovorili da tri upražnjena mjesta zadrže Šeparović, Arlović i Palarić, dok će preostalih osmero preko ljeta rodbini i znancima prepričavati što su ih pitali članovi Odbora za Ustav. A kad smo već kod toga, izdvajamo da je Šeparović pred Odborom rekao kako ploči s ustaškim pozdravom nije mjesto u Jasenovcu.

Čestitka

Zaključimo prognozama Ujedinjenih naroda: do 2050. godine u Hrvatskoj će živjeti 728 tisuća ljudi manje, a do kraja stoljeća broj žitelja ove države mogao bi pasti za 1,67 milijuna, nagađa UN. Mnoge države očekuje pad broja stanovnika, no Hrvatska je u top-deset koje očekuje smanjenje veće od 15 posto. Osim nje, tu su Srbija, Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldova, Rumunjska, Ukrajina i Američki Djevičanski Otoci. Ovu vijest ujedno koristimo kao povod da vam s malim zakašnjenjem čestitamo Dan državnosti.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više