Novosti

Politika

Rivalstvo titana

Balans moći u trokutu Indija-Kina-Sjedinjene Države odredit će budućnost Azije. S enormnim vojnim proračunima i poviješću neriješenih sukoba, ta će budućnost biti sve samo ne bezopasna

7lq83o0l8qgnxvqxt80g2tfjl2y

Donedavni suradnici – Modi i Si Đinping (foto Zhang Ling/XinHua/PIXSELL)

Na spornoj granici Indije i Kine u Himalaji u ponedjeljak navečer ubijeno je 20 indijskih vojnika i nepoznat broj kineskih. Prema izvještajima, do sukoba je došlo u dolini rijeke Galvan na privremenoj međi. Tenzije eskaliraju od travnja: prijašnjih je mjeseci Indija ubrzano počela graditi vojne baze i ceste prema spornom području na koje pravo polažu obje velesile. Na to je Kina počela kopati rovove te poslala tisuće vojnika, koji su navodno ulazili desetke kilometara duboko u indijski teritorij. Dolazilo je do verbalnih i fizičkih sukoba s indijskim patrolama, a kako se obje strane ustežu od vatrenog oružja, okršaji su vođeni kamenjem, šakama i palicama.

Unatoč diplomatskim sastancima zapovjednikâ, navodno je kobne noći indijski oficir tijekom sukoba gurnut u klanac. Obje strane pozvale su pojačanje; u filmskoj se sceni više stotina vojnika na minus-temperaturama borilo hladnim oružjem. Očekivano, indijsko inoministarstvo za incident je optužilo Kinu, dok je kineski komandant Zhang Shuli odvratio da su Indijci namjerno provocirali kineske vojnike. Iako je, čini se, riječ o neželjenom okršaju pa će se situacija izvjesno smiriti – pregovori su već započeli – ovo su prve smrti na spornoj granici još od 1975. Brahma Chellaney, profesor strateških studija iz New Dehlija, rekao je Guardianu da ‘odnosi Kine i Indije više neće biti isti’.

Pozadina konflikta je dvostruka. Na neposrednoj razini, rano prijateljstvo dviju najmnogoljudnijih svjetskih zemalja iz 1950-ih godina, oko kojeg se trudio Džavaharlal Nehru, brzo se pokvarilo nakon kineske aneksije Tibeta, indijskog protektorata nad Sikkimom i Butanom te nesuglasica oko granice koju su u doba kineske slabosti iscrtavali Britanci. Do 1962. stvari su eskalirale do otvorenog rata s nekoliko tisuća mrtvih. Pobijedila je Kina te zauzela spornih 38.000 četvornih kilometara, teritorij poznat pod imenom Aksai Čin. Odnosi su se dodatno pogoršali nakon što je Peking otvoreno podupirao Pakistan u sukobu oko Kašmira. Od kasnih 1970-ih, međutim, obje se zemlje znatno trude poboljšati svoje odnose. Iako granica nikada nije dogovorena, New Delhi i Peking približili su se toliko da je Kina sada već godinama najveći trgovinski partner Indije. Obujam te trgovine 2018. iznosio je 85 milijardi dolara, pri čemu indijski deficit iznosi gotovo 52 milijarde. Aktualni kineski vođa Si Đinping tri je puta posjetio Indiju, a premijer Narendra Modi Kinu čak devet puta. Također, obje su zemlje članice BRIC-a, bloka Brazil-Rusija-Indija-Kina.

U pozadini diplomatske i trgovinske suradnje krije se, međutim, geostrateško rivalstvo nejednakih suparnika. Iako Indija s 1,4 milijardi ima ‘svega’ 40 milijuna ljudi manje od Kine, iako je prema MMF-u peta ekonomija svijeta, a prema listi instituta SIPRI 2019. je imala treći najveći vojni proračun na svijetu, te posjeduje solidan nuklearni arsenal, ne može se mjeriti s Kinom. Sedamdesetih su ekonomije obiju zemalja bile približno podjednakih veličina, no kineski BDP danas je pet puta veći od indijskog, a vojni budžet od 261 milijarde eura skoro četiri puta. Iako New Delhi gaji ambicije da također postane supersila – piše Christian Wagner, stručnjak berlinskog Instituta za međunarodnu i sigurnosnu politiku – nedostaju mu kako materijalne tako i institucionalne mogućnosti: Indija odavno uzaludno nastoji izboriti reformu Vijeća sigurnosti UN-a koja bi joj donijela stalno mjesto i pravo veta. Kina je u sklopu izgradnje novog ‘Puta svile’ uložila desetke milijardi dolara ne samo u Indiji suprotstavljene zemlje poput Pakistana, nego i u države koje New Delhi odavno smatra svojom zonom utjecaja, poput Nepala (osam milijardi dolara kineskih investicija), Bangladeša (38) ili Šri Lanke (14). S kineskim novcem dolazi i politička ovisnost: Šri Lanka je kineskoj tvrtki već morala na 99 godina prepustiti važnu luku Hamamboto. Ukratko, Indija se sve više osjeća stegnuta kineskim obručem. Kako bi ga balansirala, razvija sve intenzivniju suradnju s Japanom – još jednom azijskom velesilom i povijesnim kineskim protivnikom – Francuskom, Australijom i Sjedinjenim Državama te postavlja vojne baze po Indijskom oceanu, čak i u Omanu, kako bi pratila kinesku vojsku u Džibutiju.

Modijev je prioritet što brže razviti tehnološke i privredne kapacitete kako bi zemlja nadoknadila zaostatak za Kinom. Balans moći u trokutu titana Indija-Kina-Sjedinjene Države presudno će odrediti budućnost Azije, a u nekoj mjeri i svijeta. S enormnim vojnim proračunima, poviješću neriješenih sukoba, međusobnim paranojama i strateškim rivalitetom, ta će budućnost biti sve samo ne bezopasna.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više