Indijska narodna stranka (BJP) predvođena aktualnim premijerom Narendrom Modijem pobijedila je na najvećim parlamentarnim izborima u svjetskoj povijesti. U najmnogoljudnijoj zemlji na planetu glasalo se u sedam faza od 19. travnja do 1. lipnja, a na birališta je izašlo dvije trećine od približno 970 milijuna registriranih glasača. Modiju je ovo treća pobjeda zaredom, što je u povijesti Indije dosad uspjelo samo Nehruu. Međutim, autoritarni premijer i njegova tvrdo nacionalistička, neoliberalna stranka ostvarili su najlošiji rezultat od dolaska na vlast 2014. godine.
U izbornu su kampanju ušli s proklamiranim ciljem osvajanja 400 zastupničkih mjesta u Lok Sabhi, donjem domu nacionalnog parlamenta koji broji 543 poslanika. Umjesto toga je čitav Nacionalno demokratski savez – odnosno koalicija predvođena BJP-om – osvojio 292 mandata, a sam BJP njih 240, što je 63 manje nego 2019. Opozicijski savez I.N.D.I.A. osvojio je 233 mandata. Tu koaliciju predvodi Indijski nacionalni kongres s Malikardžunom Kargeom na čelu, a čini je ukupno 37 stranaka, uključujući nekoliko komunističkih.
Ova pobjeda za Modija ima gorak okus. Predizborne ankete predviđale su bitno veći uspjeh, a u javnosti je prevladavao dojam da je novi trijumf garantiran. Posljednje je dobrim dijelom i posljedica uvelike ugušene slobode medija. No opozicija je ostvarila iznenađujuće dobar rezultat, dok Modijeva stranka više neće sama imati natpolovičnu većinu pa će se morati oslanjati na partnere. BJP je relativno loše prošao i u Utar Pradešu, najmnogoljudnijoj saveznoj državi koja se smatra bastionom hinduskog nacionalizma. Najvažnije je to što je partiji izmakla dvotrećinska većina. Naime, nagađalo se da Modi namjerava promijeniti sekularni ustav zemlje. Zahvaljujući vladajućoj stranci u Indiji je tijekom posljednjeg desetljeća izuzetno ojačala hindutva, ideologija koja stremi uspostavi službene hinduističke supremacije.
BJP je potekla iz paravojne desničarske organizacije Raštrija Svajamsevak Sangh – "Nacionalne dobrovoljačke organizacije". RSS je uspostavljena 1925. godine, poneki stručnjaci je uspoređuju s fašističkim pokretima, a s pet milijuna članova predstavlja najveću ekstremno desnu organizaciju na svijetu. Njen bivši član je 1948. ubio Mahatmu Gandija zbog njegovog zalaganja za hindusko-muslimansko zajedništvo. Pripadnik RSS-a je kao tinejdžer bio i danas 73-godišnji Modi. Njegova vlada ukinula je poseban status većinski islamskog Kašmira te donijela zakon o državljanstvu za izbjeglice koji je otvoreno diskriminirao muslimane. U siječnju ove godine Modi je otvorio hinduistički hram podignut na mjestu srušene džamije, što je bio zahtjev RSS-a.
Modi je na vlast došao s agendom spašavanja srednje klase. No njegova politika zasnovana na privatizaciji, privlačenju stranih investicija i smanjivanju prava radnika dovela je do visokih stopa rasta BDP-a, ali i do daljnjeg rasta nejednakosti. Povećanje socijalnih razlika Indiju muči još od 1991. i liberalizacije ekonomije. Godine 2000. najbogatijih jedan posto stanovništva raspolagalo je s 15 posto ukupnih prihoda u zemlji. Danas tih jedan posto stanovništva raspolaže s preko 22 posto dohotka i više od 40 posto ukupnog nacionalnog bogatstva, dok udio srednjih i nižih klasa neprestano opada. Po globalnom indeksu gladi zemlja je među najgorima na svijetu.
Veliki poraz Modi je zabilježio 2021. kada je zbog iznimno masovnih prosvjeda morao odustati od reformi poljoprivrednog sektora koje su išle na ruku korporacijama. Iz ovih izbora Modi izlazi bitno slabiji nego što je bio. Čini se da je s karizmom njegove nedodirljivosti i svevlašća gotovo, odnosno da je prošao vrhunac vlastite moći. Vrijedi spomenuti da zapadne zemlje pred BJP-ovom autoritarnom vladavinom uglavnom zatvaraju oči – njihov glavni interes su što bliži odnosi s Indijom kao "protutežom" Kini.
