>

novosti logo

Saslušani svjedoci u procesu Siniše Kovačića protiv Novosti

Bivši član Nadzornog odbora Miroslav Grgić kazao je na ročištu da je NO ukazivao na nepravilnosti u poslovanju HRT-a za vrijeme ravnateljstva Siniše Kovačića, posebno upozoravajući na izvansudske nagodbe i odvjetničke urede koji ‘deru‘ HRT te pogodovanje dijelu vanjske produkcije

U nastavku procesa na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, koji se po tužbi bivšeg v.d. ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića vodi protiv SNV-a, u srijedu, 9. septembra, iskaze su dali svjedok Miroslav Grgić, koji je u vrijeme Kovačićevog mandata bio član Nadzornog odbora HRT-a i Nela Gudelj, voditeljica radne jedinice za ljudske potencijale HRT-a. Spor je pokrenut zbog teksta ‘Tako to čine štetočine‘ Igora Lasića, objavljenog u Novostima 2016. godine, u kojem se kritički problematizirao Kovačićev mandat za vrijeme kojeg se, kako je napisao Lasić, HRT klerikalizirao i ideološki svrstao na desnu stranu političkog spektra, ističući pritom i unosne ugovore predviđene za vanjsku produkciju.

Grgić je bio član NO HRT-a koji je na osnovu rezultata interne revizije sastavio izvještaj u kojem je ukazano na nepravilnosti u Kovačićevom poslovanju. Osim uvoda, čija je autorica Anja Šovagović Despot, izvještaj su činili isključivo nalazi revizije. Poslali su ga Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu procjenjujući da bi im mogao biti zanimljiv. Oni su ga kasnije proslijedili Općinskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici. Policija je s Grgićem obavila informativni razgovor u vezi s izvještajem, a što se dalje zbivalo Grgiću nije poznato.

Rekao je da je bilo nepravilnosti u nabavi audiovizualnih djela od vanjskih proizvođača, ističući da je po zakonu HRT dužan izdvojiti 15 posto prihoda za kupovinu gotovih uradaka vanjske produkcije. U praksi se to pretvaralo u koprodukciju, jer su autori za pretprodukciju (razvoj scenarija i snimanje) umjesto svojih resursa koristili opremu i logistiku HRT-a.

Govorio je i o sumnjivim izvansudskim nagodbama koje su potpisivane u Kovačićevom mandatu. Jedna od njih vezana je uz vlasnika Jadran filma i redatelja Vinka Grubišića koji je u ranijem sporu s HRT-om loše stajao i bilo je izvjesno da bi ga izgubio. Međutim, nakon što duže vremena nisu bila raspisivana ročišta u tom sporu došlo je do sklapanja izvansudske nagodbe i to mimo znanja kasnije smijenjene voditeljice pravnih poslova na HRT-u. Premda je stav interne revizije bio da se predmet može dobiti, potpisana je nagodba na osnovu koje je Grubišić kasnije mogao potpisati ugovor o snimanju serije ‘Grička vještica‘ koje je prekinuo odmah nakon prvih nekoliko kadrova. Grubišić bi sada, tvrdi Grgić, bio u boljoj poziciji ako pokrene novi spor jer bi mogao tvrditi da mu HRT nije omogućio snimanje serije.

‘Na sklapanje izvansudskih nagodbi ukazivali smo jer HRT ima odvjetničke urede koji ga ‘deru‘. Za očekivati je da odvjetnički uredi daju svoja pravna mišljenja zašto je za HRT korisno sklapati te nagodbe, posebno ako pred sudom nisu niti održana ročišta niti se zna kako HRT stoji u pojedinom predmetu u kojem se godinama ništa nije dešavalo, da bi odjednom došlo do – nagodbe‘, kazao je Grgić, spomenuvši pritom da im je bila ‘smiješna‘ izvansudska nagodba s ravnateljem poslovanja Mislavom Stipićem zbog diskriminacije po političkoj osnovi teška 85.000 kuna, koju je sklopio Kovačić nakon što je stupio na dužnost v.d. ravnatelja, također bez pravnog mišljenja HRT-a.

Na pitanja pravne zastupnice SNV-a odvjetnice Line Budak govorio je i o drugim nepravilnostima, kao u slučaju Željka Pervana čiji status nije odgovarao zakonskoj definiciji nezavisnog proizvođača ili Romana Bolkovića koji je počeo sa snimanjem svoje emisije prije potpisivanja ugovora. Ukazao je i na brojne slučajeve sklapanja ugovora s nekim poduzećima vrijednima od po nekoliko desetina hiljada kuna do milijuna ili dva prije isteka roka poziva. Naglasio je da to nije bio slučaj samo kod Kovačića, nego i kod ranijeg ravnatelja Gorana Radmana, ali i drugih ravnatelja. Naveo je i da je dobit HRT-a za 2016. rezultat knjigovodstvenih operacija, a ne povećane komercijalne djelatnosti.

U svom iskazu Nela Gudelj navela je da je pratila tekstove o HRT-u u medijima u to vrijeme, kao i da ponekad čita Novosti, ali da se zbog protoka vremena ne sjeća spomenutog članka. Nela Gudelj, koja je na funkciju v.d. rukovoditeljice ljudskih potencijala HRT-a imenovana nakon Kovačićevog preuzimanja dužnosti, naglasila je u svom svjedočenju da su u nadležnosti njene radne jedinice bili materijalni troškovi radnika, kako stalno zaposlenih, tako i agencijskih te vanjskih suradnika, za koje je izjavila da ih je u momentu stupanja Kovačića na dužnost bilo jako mnogo, ali da je kasnije njihov broj smanjen.

Odgovarajući na pitanja opunomoćenika optužbe, istaknula je da su od stotinjak ljudi među produkcijskim osobljem njih 90 posto činili agencijski suradnici od kojih je dio nakon dolaska Kovačića zaposlen, kao i da je obim vanjske suradnje smanjen za deset posto. Kazala je da nema saznanja da li je bilo nezakonitosti u poslovanju HRT-a. Na pitanje Line Budak rekla je da je radila po Kovačićevim uputama (‘Sve što je tražio od mene iz moje nadležnosti, dala sam mu‘). Kazala je da ne zna zašto se Kovačić nije ponovno kandidirao za mjesto ravnatelja HRT-a kao i da razumije da su mediji pisali o njemu, s obzirom da je javna osoba.

Saslušanjem svjedoka i odbijanjem sutkinje da prihvati nove dokaze koje su predložile dvije strane završen je procesni dio, a presuda će biti donesena 13. oktobra. Siniša Kovačić od SNV-a traži odštetu od 50.000 kuna.

1/1