Novosti

Kultura

Šest dana Tuđmana

Izložba je bila otvorena samo šest dana, nije najavljena vizualom na fasadi Klovićevih dvora, bila je besplatna, a neobično je i to što je njen logo bio istovjetan logu koji je koristio HDZ prilikom obilježavanja stote godišnjice rođenja svog utemeljitelja

Large pono%c5%a0

Rukovanje s uglednicima iz inozemstva – tako je prikazano razdoblje Tuđmana na vlasti (foto Patrik Macek/PIXSELL)

Mala je to izložba u odnosu na to koliki je Franjo Tuđman velikan. To je prvi dojam nakon razgledavanja izložbe "Franjo Tuđman – utemeljitelj moderne Hrvatske" otvorene i zatvorene prošloga tjedna u Galeriji Klovićevi dvori. Prije nego o samoj izložbi, nekoliko rečenica treba napisati kako je tretiran njen objekt, prvi predsjednik Republike Hrvatske. Motiv za izložbu je jasno naznačen – stota godišnjica njegova rođenja. No kada se o njemu već prigodno (na raznim skupovima održanim u povodu godišnjice) govori isključivo kao o velikanu hrvatske povijesti (što on nesumnjivo jest), kada se o Tuđmanu, njegovu djelu i ostavštini govori isključivo nekritički, čime mu se nastoji dozidati nadgrobni spomenik, onda je doista neprimjereno organizirati izložbu koja ne izlazi iz skromnih gabarita, kakva je ova. Možda ta skromnost nije posljedica želje Hrvatskog državnog arhiva, organizatora izložbe, ni njenog autora Dinka Čuture, ni autorica prostorne koncepcije i postava Sanje Filep i Anete Mudronje Pletenac. Možda su takve naprosto bile okolnosti, možda nije bilo dovoljno vremena za postaviti išta veće, a možda je netko zaključio da nešto veće i ambicioznije i ne treba.

Izložba je otvorena u ponedjeljak, 16. svibnja. Otvorio ju je Tuđmanov nasljednik u HDZ-u Andrej Plenković, ujedno aktualni predsjednik Vlade. A bila je otvorena samo šest dana, od utorka do nedjelje. Postavljena je na dijelu prvoga kata Galerije Klovićevi dvori, a Tuđman je čak prikriven, kao da je disident u ilegali. Naime, na fasadi Klovićevih dvora uobičajenim vizualima prolaznici nisu obaviješteni da se može razgledati i izložba posvećena Tuđmanu. Prolaznik može zaključiti da može razgledati izložbu posvećenu Vlahu Bukovcu, može zaključiti i da može razgledati izložbu posvećenu Klimtu u Rijeci, ali o Tuđmanu u Klovićevim dvorima ni pisma ni razglednice. I tako je Tuđman smješten u sjenu ekstaze Gustava Klimta. Neobično jest i to što je izložba besplatna, a neobično jest i to što je njen logo istovjetan logu koji je koristila Hrvatska demokratska zajednica prilikom obilježavanja stote godišnjice rođenja svog utemeljitelja.

Izložba je postavljena kronološko-teleološki. Slijedi Tuđmanov život, a cijeli je njegov život predstavljen kroz vizuru njegove cjeloživotne državotvornosti koja je kulminirala stvaranjem suverene i samostalne hrvatske države u posljednjem desetljeću prošloga stoljeća, kada je na čelu države bio upravo Tuđman. U dijelu posvećenom Tuđmanovu djetinjstvu jasno je naznačeno da je njegov otac Stjepan (vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a) bio radićevac i da je sinove odgajao u duhu hrvatske državnosti. Dakle, Tuđmanovo državotvorstvo i nacionalna svijest sežu u njegove najmlađe dane, na tome je formiran. Naravno, nije formiran samo na tome. Istaknuto je i da je "među vršnjacima bio smatran ponajboljim poznavateljem marksističke literature" i upravo je to put koji ga je vodio prema funkcijama komesara u partizanskim jedinicama u Drugom svjetskom ratu. Već i taj dio je bogato ilustriran fotografijama, mnoge od njih objavljene su puno puta, ali među njima je i jedna koja ipak nije toliko česta – fotografija mladog Tuđmana iz srednjoškolskih dana, odjevenog u narodnu nošnju za školsku priredbu.

U sljedećoj životnoj fazi, a to je Drugi svjetski rat, Tuđmanovo hrvatstvo dolazi do izražaja, naravno, u sklopu jugoslavenskog partizanskog pokreta. Navedeno je da je Tuđman bio aktivan "na najhrvatskijoj fronti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj". Jasno je da je Tuđman bio aktivan u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno u Zagorju, ali po čemu je to "najhrvatskija fronta"? Po čemu je hrvatskija od Dalmacije, Korduna, Banije ili Like, po čemu od Slavonije? Po čemu i od Sutjeske, gdje su partizani iz Hrvatske bili itekako prisutni i masovno ginuli? Je li to "najhrvatskija fronta" zato što je Zagorje tradicionalno nacionalno veoma homogeno hrvatsko područje ili je "najhrvatskija fronta" zato što se tamo borio baš onaj koji će ni pola stoljeća kasnije, kada se sklope domaće i međunarodne okolnosti, a ne kada on hoće, biti zapisan kao otac-utemeljitelj današnje Republike Hrvatske?

Poratni je nastavak Tuđmanove karijere trasiran mimo njegove volje. Kao što je poznato, Tuđman nakon rata odlazi na službu u Beograd, ali, kako piše, on je u Beogradu morao nastaviti karijeru, a moranje je prouzročeno kvotama, već tada navodno postojećim, pa je on bio iz onog dijela kvote koji se odnosi na sjeverozapadnu Hrvatsku. Tko će ga znati, možda je po istoj kvoti još jedan Zagorac, Josip Broz Tito, nakon rata morao raditi u Beogradu. U beogradskoj dionici Tuđmanove karijere naznačeno je ponešto i o njegovu karakteru i to što je naznačeno je točno. Iz ne baš mnogo teksta (nevelika izložba ne trpi mnogo teksta) razvidno je da je Tuđman bio prgav i da mu se nije bilo mrsko posvađati, pa i da nije imao strah od autoriteta, odnosno višepozicioniranih. Navodi se da se 1953. posvađao s centralistima i to u raspravi o ustavnom položaju JNA, a nekoliko godina kasnije kao pomoćnik glavnog urednika Vojne enciklopedije posvađao se zbog članka o Narodnooslobodilačkom ratu u Hrvatskoj i na kraju u toj svađi pobijedio pa je objavljen tekst koji je on napisao.

Razdoblje direktorovanja Institutom za historiju radničkog pokreta Hrvatske označeno je kao razdoblje "uspješnog oživljavanja hrvatske historiografije", iako za to "uspješno razdoblje" više zasluga imaju povjesničari koji su se bavili srednjim vijekom i 19. stoljećem. Ne bi li se tadašnjem Tuđmanu dalo na važnosti, stavljen je u istu ravan s Krležom. Znano je da su se njih dvojica družila i raspravljala o koječemu. Za potrebe Tuđmanove veličine stvoreno je "Krležino i Tuđmanovo društvo" u kojem su bili ljudi poput Ivana Šibla, Većeslava Holjevca, Krste Hegedušića i drugih. Poruka je jasna, Krleža i Tuđman su gravitacijsko središte, ostali, ma koliko bili u to doba i važniji od Tuđmana, orbitiraju.

I tako se redaju sličice iz života Tuđmana: umirovljenje 1967. otkada je i disident, aktivnosti u Matici hrvatskoj i Matici iseljenika zaključno sa slomom '71., hapšenja, uspjeh "Bespuća povijesnih zbiljnosti" (ali i njihova prilagodba za englesko izdanje), sve do osnivanja HDZ-a, prvih izbora, pobjede i preuzimanja vlasti. I baš je taj dio o Tuđmanu na vlasti najproblematičniji. Jedva da se išta može saznati o tom vremenu koliko je dekonstekstualizirano. Rat se, naravno, spominje i vizualizira na ekranu, gdje se kronološki navode borbene operacije, ali kako je došlo do rata, tko je bio s druge strane, zašto i za što se ratovalo, kako se Tuđman u svemu tome postavio kao vrhovni komandant, to su posjetitelji teško mogli saznati. Razdoblje Tuđmana na vlasti prikazano je ponajviše fotografijama na kojima su on i inozemni čelnici. Posebno su istaknuti (cijeli jedan pano) njegovi susreti s američkim predsjednikom Billom Clintonom, zbog jednog je takvog susreta na aerodromu Pleso Tuđman bio, kako je sam kazao, "neobično srećan", a ne nedostaje ni drugih. Da čovjek ne zna što se sve zbivalo u prvoj polovici devedesetih, pomislio bi da je dominantan Tuđmanov posao bilo rukovanje s uglednicima i moćnicima iz inozemstva.

Cijela je izložba postavljena plošno. Nema kritičkog preispitivanja Tuđmana, njegova djelovanja i djela: od pretvorbe i privatizacije, demokratskog deficita, autokratskog stila, odnosa prema manjinama, do medijskih sloboda. Postavljena je nevelika, suha, kako je već napisano, kronološko-teleološka izložba, kojoj su nešto začina trebali dati Tuđmanovi osobni predmeti – naočale, teniski reketi, gramofonske ploče, izdanja njegovih knjiga na različitim jezicima.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više