Novosti

Društvo

Sirija kakvu ne poznajemo

Yamenu i Hildi Hrekes jučer se nakon dugo vremena ukazala prilika za druženje s članovima šire obitelji i prijateljima iz studentskih dana. Emocije nisu bile tu samo zbog susreta s najbližima, već i zbog poziva Etnografskog muzeja, Centra za mirovne studije i Srpskog narodnog vijeća da na Međunarodni dan migranata građanima Zagreba približe rodnu Siriju

Nakon što je završio preddiplomski studij elektrotehnike u rodnom Aleppu, Yamen Hrekes odlučio je 2009. godine upisati studij stomatologije u - Hrvatskoj. Ovom Sirijcu u Zagrebu se uskoro pridružila i sestra Hilda, a budući da se život u glavnom gradu pokazao skupim, brat i sestre Hrekes su svoje školovanje nastavili u susjednoj Bosni i Hercegovini. Nakon dugo vremena jučer im se prvi put ukazala prilika da se u Zagrebu ponovno druže s članovima svoje šire obitelji i prijateljima iz studentskih dana. No snažne emocije nisu bile tu samo zbog susreta s najbližima, već i zbog poziva Etnografskog muzeja, Centra za mirovne studije i Srpskog narodnog vijeća da na Međunarodni dan migranata građanima i građankama Zagreba približe rodnu Siriju.

Ono što se u početku činio kao lagan zadatak, uskoro je zakomplicirala birokracija koja ima je zbog sirijske putovnice u posljednji tren dodijelila vizu za Hrvatsku. A potom su se pred okupljenom publikom u Etnografskom muzeju trebali suočiti i sa slikama svoje zemlje prije rata. Kako je kazao tokom svoje prezentacije, Yamen je u Siriji posljednji put bio prije pet i pol godina. Bilo je ljeto pa je otputovao u Tartus, grad na obali u kojem njegova obitelj ima vikendicu. Budući da u njemu nema ratnih sukoba, nekadašnja ljetna destinacija uskoro je postala dom za mnoge građane Sirije koji se nisu odlučili na odlazak u Europu.

Dvadesetšestogodišnji student okupljenima je predstavio sliku Sirije kakvom je on poznaje.

- Riječ je o slikama kakve neće vidjeti u vijestima. Sirija nije samo krv, rat i uništenje, kazao je Yamen, koji je brojnu publiku upoznao s gastronomijom, religijama, običajima i arhitekturom svoje zemlje.

Posebno mjesto u njegovoj prezentaciji zasluženo je dobio rodni Alepp, jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta Levanta, čije je drevno središte upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine. Nakon prikaza fotografija zaštićene tvrđave i džamije Umayyad, koje su nedavno uništene, Yamen je publiku ‘proveo’ Farhatom, trgom koji u njegovoj memoriji zauzima posebno mjesto.

- To mi je najdraže mjesto na kojem se susreću različite kulture. Tamo sam svaku večer išao s prijateljima. Tu je bio naš omiljeni restoran, prostorija u kojoj sam učio za posljednji ispit i stepenice na kojima smo stalno sjedili. Sada je sve to uništeno, kazao je Yamen, koji kao Hilda, a ni veći dio publike, nije uspio suspregnuti suze.

Yamenu je u predstavljanju Bliskog istoka zagrebačkoj publici pomogao dr. sc. Marin Cvitanović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji je okupljene upoznao s geografskim položajem i poviješću toga kraja. Posebni naglasak Cvitanović je stavio na činjenicu da se na tom području prema nekim procjenama nalazi dvije trećine svjetskih naftnih rezervi, zbog čega se Bliski istok kako nekad, tako i danas nalazi na samom vrhu liste prioriteta velikih sila. Pomoć su mu pružili i kolektiv ‘Okus doma’, koji je za okupljene priredio delicije s Bliskog istoga, i sestra Hilda, studentica farmacije, koja je izvela nekoliko tipičnih sirijskih folklornih pjesama. Predivni glas izmamio je veliki pljesak publike, na što je skromna Hilda imala samo jedan odgovor:

- Sve ovo je jako malo, a Sirija je tako velika zemlja.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više