>

novosti logo

Politika / Svijet Politika / Svijet
Piše Tena Erceg

Smeće i ekstremi

Prošlu su godinu obilježili različiti dramatični događaji povezani s klimom, zabilježene su najviše temperature ikada u godini bez El Nina, a postavljeni su i novi rekordi u zagađenju tla i oceana

Prema podacima dviju relevantnih američkih državnih agencija, NASA-e i Nacionalne uprave za oceane i atmosferu, 2017. je bila druga odnosno treća najtoplija godina od početka pouzdanih mjerenja, a to je bilo 1880.

Iako se činjenica da lanjska godina nije bila najtoplija u novijoj povijesti na prvi pogled može čitati u optimističnom ključu, stvari postaju zlokobnije kada se u obzir uzme jedan ključan faktor, onaj da lani nije zabilježena klimatska pojava poznata pod imenom El Ninõ, uobičajeni preokret smjera puhanja pasata čija je posljedica da grije oceane i povećava temperaturu atmosfere. Drugim riječima, za razliku od temperaturnih rekorda izmjerenih 2015. i 2016. i pogonjenih El Ninom, lanjsku godinu čak je pohodila blaža varijanta suprotne prirodne pojave – La Nine, koja je trebala rezultirati snižavanjem globalnih temperatura. Unatoč tome, one su se zadržale u rekordnim okvirima.

Činjenicu da svjetskim oceanima trenutno pluta 300 milijuna tona plastike šef un-ovog programa za okoliš nazvao je ‘oceanskim armagedonom’ koji prijeti opstanku 600 vrsta

Obje organizacije objavile su i da se 17 od 18 najtoplijih godina dogodilo nakon 2001., mahom zbog ispuštanja stakleničkih plinova koji su doveli do toga da se ukupna temperatura povećala za više od jedan stupanj u odnosu na kasno 19. stoljeće, dok se ukupno povećanje od dva stupnja smatra nepovratnim u smislu nastupanja katastrofalnih posljedica. Iz NASA-inog Instituta Goddard zato su poručili da se nipošto ne treba nadati da će se na ovim rekordima stati, dapače, i za deset godina ćemo govoriti: ‘Vidite, još jedna rekordna dekada rastućih temperatura.’

Uz suhe statistike, prošlu su godinu obilježili i različiti dramatični događaji povezani s klimom. Osim što je otprije poznato da se arktički ledenjaci otapaju nesmiljenim intenzitetom a temperature na tom području povećavaju dvostruko brže od onih na ostatku planeta, znanstvenici su suglasni da je val hladnoće koji je nedavno pogodio istočnu obalu SAD-a također posljedica klimatskih promjena. ‘Sjevernoamerički zimski temperaturni dipol’ stručno je ime nadjenuto ovom novom vremenskom fenomenu koji se odlikuje visokim temperaturama i suhim zrakom na zapadu zemlje, što je rezultiralo golemim požarima u Kaliforniji, te simultanom ekstremnom hladnoćom na istoku zemlje. Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia izvijestili su da su učestalost i intenzitet ove pojave značajno porasli u razdoblju od 1980. do 2015. godine, čemu su, smatraju, uzrok klimatske promjene. Osim toga, lani su ekstremne vrućine zabilježene u istočnoj Evropi i u Australiji, dok su divlji uragani mjesecima harali područjem od Teksasa do Karipskog otočja, nanoseći ogromne ljudske i materijalne štete.

Gomilanje dokaza još uvijek, međutim, nije rezultiralo kritičnom masom svijesti nužne za sveobuhvatnu promjenu paradigme po kojoj funkcionira industrijalizirani svijet. Dapače, vrhovni zapovjednik jednog od najvećih zagađivača, predsjednik Amerike Donald Trump, povukao se, kao što je poznato, iz Pariškog sporazuma potpisanog 2015., a u lanjskom govoru o nacionalnoj sigurnosti klimatske promjene nije ni spomenuo.

U međuvremenu, britanski ekonomist Nicholas Stern koji se bavi utjecajem klimatskih promjena na svjetsku ekonomiju, globalno zatopljenje proglasio je posljedicom ‘fundamentalnog neuspjeha tržišta’, činjenice da ‘oni koji drugima nanose štetu emitirajući stakleničke plinove, za tu štetu ne plaćaju’. Stern se pritom nije referirao samo na industrije koje su previše moćne da bi ih se reguliralo, već i na dominantni pristup rješavanju problema klimatskih promjena koji se također oslanja na logiku tržišne ekonomije, prije svega na tržišta stakleničkim plinovima. Taj mehanizam zamišljen je na način da se odredi granica ukupnih ispuštanja štetnih plinova, unutar kojeg bi kompanije koje premašuju limit od manjih zagađivača kupovale ‘ugljične kredite’, a sve skupa trebalo bi rezultirati cijenom zagađenja dovoljno velikom da obeshrabri zagađivanje. Dosadašnja tržišta stakleničkim plinovima, od kojih je najveće ono Evropske unije, nisu, međutim, dala zadovoljavajuće rezultate, a sada su sve oči usmjerene prema osnivanju kineskog, koje će biti veće i od onog EU-a.

Usporedo sa statistikama o rekordnim temperaturama, UN-ove agencije objavile su izvještaje o rekordnim količinama smeća koje zagađuju svaki kutak planete. Tako je istraživanje o elektroničkom otpadu pokazalo da je količina odbačenih laptopa, mobitela i drugih naprava u dvije godine narasla za osam posto, pri čemu se samo 20 posto ukupnog otpada reciklira. Preklani je generirano 43 milijuna tona elektroničkog otpada, a rast se objašnjava pojeftinjenjem takvih proizvoda i prisiljavanjem potrošača na kupovanje novih u sve manjim intervalima, dizajniranjem uređaja na način da ne budu kompatibilni s novim softverima. Jedan od autora studije, Antonis Mavropoulos, stoga je upozorio da je elektronički otpad ‘amblematski nusproizvod’ tranzicije u digitalni svijet koji će ‘transformirati proizvodnju, svakodnevni život i društvo’, zbog čega će on nastaviti rasti stopama bez presedana.

Krajem prošle godine većina svjetskih država potpisala je pak deklaraciju o smanjenju zagađenja oceana plastikom. Činjenicu da svjetskim oceanima trenutno pluta 300 milijuna tona plastike šef UN-ovog programa za okoliš nazvao je ‘oceanskim armagedonom’ koji prijeti opstanku 600 vrsta, a uskoro bi težinom mogao premašiti i količinu ribe koja tamo živi. ‘Nema nikakvog razloga da plastika završava o oceanima’, rekao je UN-ov izaslanik za oceane Peter Thomson, ‘radi se o čistoj lijenosti.’ Ne budi lijena, Evropska unija donijela je sredinom siječnja strategiju za smanjenje ukupne potrošnje plastike i proizvodnju one koja bi se mogla u potpunosti reciklirati. Amerika, Indija i Kina, koja je najveći svjetski proizvođač plastike, odbile su, međutim, podržati čak i ovakav neobavezujući dokument.

1/1