>

novosti logo

Srbi u Hrvatskoj – 30 godina poslije

Nakon ulaska u EU zaustavljeni su pozitivni i započeli retrogradni procesi poput pokušaja sazivanja referenduma o ćirilici i smanjenju prava zastupnika nacionalnih manjina, rekao je Boris Milošević na stručnom skupu ‘Položaj i perspektiva Srba u Republici Hrvatskoj’

U organizaciji SKD-a ‘Prosvjeta’ 20. decembra u prostorijama ‘Prosvjete’ u Zagrebu održan je stručni skup ‘Položaj i perspektiva Srba u Republici Hrvatskoj’.

- Srpska zajednica u zadnjih 30 godina djeluje kao nacionalna manjina. Na osnovu iskustva iz tri decenije života Srba u Hrvatskoj treba sagledati sadašnji položaj srpske zajednice i njene perspektive u novim decenijama - rekao je moderator, potpredsjednik ‘Prosvjete’ Siniša Tatalović.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Boris Milošević govorio je o zakonodavstvu i praksi vezanoj uz Srbe u Hrvatskoj. - Božićnim ustavom iz 1990. Srbi su iz statusa konstitutivnog naroda prešli u status nacionalne manjine. Donošenje Ustavnog zakona kojim bi se odredio status konstitutivnog elementa hrvatske državnosti bilo je uslov za međunarodno priznanje Hrvatske, ali taj akt donesen 1991. nije zaživio, a dio je 1996. suspendiran. Obaveza Hrvatske bila je i ratificiranje Konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, a uz dobro normirano zakonodavstvo trebalo je riješiti probleme institucija i suđenja za ratne zločine koja su bila pristrana. Hrvatska se u procesu pristupanja EU obavezala na jačanje položaja nacionalnih manjina i kvalitetnija suđenja za ratne zločine, ali je to nakon ulaska u EU zaboravljeno i počinju retrogradni procesi kao što su pokušaj sazivanja referenduma o ćirilici i smanjenju prava zastupnika nacionalnih manjina - rekao je Milošević.

- Previše toga ovisi o volji Vlade čija pažnja zavisi o glasovima odnosno rukama u saboru, tako da su i pored brojnih zakona manjinski zastupnici zadnja brana očuvanja manjinskih prava - zaključio je Milošević.

Po riječima predsjednika Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandra Tolnauera, mnogi nisu zainteresirani da se rješavaju pitanja proistekla iz rata 90-ih kao i ona vezana uz položaj manjina, jer se nerješavanjem problema i manipulacijama krivnjom lakše održavaju na vlasti.

- Usporedo s ratovima na području Jugoslavije, prije četvrt stoljeća vođen je rat naroda Tutsa i Hutua u Ruandi uz milion pobijenih u sukobu. Danas im BDP godišnje raste devet posto, najviše u Africi, u vladi je jednak broj ministara oba naroda, a nedavno su lansirali i satelit u svemir. U Hrvatskoj se pažnja javnosti drži na Domovinskom ratu i Vukovaru. U obrazovanju i drugim oblastima vlada revizija povijesti, a ne shvaća se da se težište trebalo i treba dati procesu povratka jer se ne može nadoknaditi ako zemlja kao Hrvatska izgubi 300.000 stanovnika. Postoje perspektive u gospodarstvu jer poslovni ljudi surađuju, a 60 posto izvoza Hrvatske odlazi u zemlje bivše Jugoslavije. Moramo se potruditi i na drugim područjima, s obzirom da ne vjerujem da nema perspektive - rekao je Tolnauer.

On je naglasio i da Hrvatska radio-televizija nije ispunila obavezu o manjinskim redakcijama na sedam jezika, navodno zbog ograničenosti resursa, kao i da su manjinske teme prisutne tek na 1,6 posto programa.

- U Hrvatskoj vlada nezaposlenost i društvena nejednakost uz slab ekonomski rast. Srbi imaju iste probleme kao i svi drugi građani, ali im se pokušavaju nametnuti neke posebnosti - rekla je Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naglasila je da od 90-ih do danas traje demografska katastrofa Hrvatske i da je do skoro vladao stav o postojanju ‘prava odmazde’ prema Srbima.

- Srbi žive u područjima ispodprosječne razvijenosti i s većim prosjekom starosti, tako da je vidljivo starenje i odumiranje srpske zajednice - rekla je i naglasila potrebu veće promocije građanskog odgoja i lekcija o manjinama kojih je u Hrvatskoj oko deset posto, kao i snaženje institucija za ljudska i manjinska prava.

Zamjenik Primorsko-goranskog župana Petar Mamula naglasio je percepciju njegove županije kao multikulturalne. - Međutim, prvi potrgani plakat s ćiriličnim natpisom bio je u Rijeci, a u antićiriličnoj hajci stradala je i tabla na makedonskom konzulatu jer je bila na ćirilici. Kampanja SNV-a na promociji ćirilice i skidanju stigme je odlična i mnogi je hvale, iako je dio ljudi sumnjičav i nije je spreman prihvatiti – kazao je i ukazao na otpore ćirilici na lokalnom nivou. Zakonski propisi predviđaju da i grad Vrbovsko ima dvopismene ploče, a dvopismenost podržava i Vlada, ali se tome protive gradske vlasti i mnogi iz većinskog naroda, rekao je Mamula.

- Treba raditi i na svijesti ljudi u političkom angažmanu jer mnogi smatraju da Srbin može biti samo zamjenik načelnika, gradonačelnika ili župana, a ne i prvi čovjek izvršne vlasti, naglasio je Mamula.

- Kad me pitaju kakvo je stanje u Hrvatskoj, ja kažem ‘nekad loše, nekad gore’, rekao je načelnik Krnjaka i potpredsjednik SDSS-a Dejan Mihajlović. - Zabrinut sam za stanje srpske zajednice jer su Srbi koji čine manje od pet posto stanovništva uvijek u fokusu, a puno zakona koji štite manjine znači da su manjine ugrožene. Rješenje je da se inteligencija uključi u politiku jer su političari u svakom mandatu sve lošiji - rekao je.

Govoreći o stanju na lokalnom nivou, naglasio je da Srbi, tamo gdje su u većini u izvršnoj vlasti, ne gledaju na to tko je kakve nacije, nego da li je sposoban ili nije. - U Krnjaku, gdje je 70 posto Srba, u Hrvatskim šumama i policiji nije zaposlen ni jedan Srbin, dok su u školi od Srba zaposleni samo vjeroučitelj i nastavnik po modelu C. U školi nije zaposlen nitko s područja općine, a županija nam ne daje da u školskom odboru Srbi – objasnio je Mihajlović.

U raspravi je Čedomir Višnjić naglasio potrebu za političkom edukacijom mladih kroz Političku akademiju SNV-a kroz koju je prošlo preko sto ljudi mlađih od 30 godina.

Nužno je stvarati i obrazovane, rekao je urednik Tragova, sveučilišni profesor Dejan Jović, ističući da je u Arhivu Srba u Hrvatskoj zaposleno osam mladih istraživača od kojih je šest na doktorskim studijima. – Cilj je da imamo 20 doktora nauka koji bi radili po fakultetima i stručnim ustanovama - rekao je Jović.

1/2