Novosti

Politika

Studentske mazge

Istraživači iz Mreže mladih Hrvatske zagrebli su po kaljuži visokog obrazovanja i pronašli sljedeće: umjesto da uče, čak 68,7 posto studenata lani je radilo preko ugovora o djelu punih 40 sati tjedno uz prosječnu satnicu od 20 kuna; godišnje je prosječni student proveo više od četiri mjeseca u punom radnom opterećenju

R0s1zsl612pkmgch400jj0bowhx

Kristijan Kovačić iz Mreže mladih (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Klimavo je stanje u državi, a ne piše se dobro ni studentima. Barem ako je zaključiti iz kvartalnog izvještaja pod nazivom ‘Studentski rad i položaj studenata na tržištu rada’, koji je na svojim stranicama objavila Mreža mladih Hrvatske. Istraživači iz Mreže zagrebli su po kaljuži visokog obrazovanja i pronašli sljedeće: umjesto da uče, čak 68,7 posto studenata lanjske je godine radilo preko ugovora o djelu punih 40 sati tjedno uz prosječnu satnicu od 20 kuna; godišnje je prosječni student proveo više od četiri mjeseca u punom radnom opterećenju. Tako je to kad su troškovi studiranja veliki, a plaće roditelja većine studenata male pa čak 37 posto studenata svoje financije ocjenjuje problematičnim. Iz Mreže mladih također napominju da studenti kao jeftina radna snaga smanjuju troškove za poslodavce, a participiraju i na radnim mjestima za koja kandidira značajan broj nezaposlenih, poput onih u telefonskoj prodaji, trgovinama ili tajništvima.

- Kako je u Hrvatskoj vrlo slabo razvijen sustav stipendiranja te manje od četvrtine studenata prima stipendije, dvije trećine studenata prisiljeno je raditi uz studij, čime gube značajan udio svog vremena. To utječe na kvalitetu studiranja. Nameće se zaključak da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj socijalno isključivo, odnosno da nije dostupno svima - kaže za Novosti Kristijan Kovačić iz Mreže mladih. Dio rješenja vidi u povećanju udjela javne potrošnje za obrazovanje.

- Treba raditi i na razvoju sustava stipendiranja koji bi bio utemeljen na socioekonomskim kriterijima i time usmjeren prema onima kojima su sredstva najpotrebnija. Studenti koji ostvaruju najbolje rezultate najčešće su oni koji dolaze iz dobrih socioekonomskih okruženja i nisu prisiljeni raditi, zbog čega im više vremena preostaje za fokusiranje na studij. Također treba sustavno raditi na povećanju kapaciteta studentskih domova kako bi se povećao udio studenata koji im imaju pristup. I to treba biti određeno socioekonomskim kriterijima - dodaje Kovačić.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više