>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Anja Kožul

Kad se radi nek’ se pjeva

Novosti sa članovima najmlađe grupacije unutar srpske zajednice – Omladinske mreže Srba u Hrvatskoj: Ljudi ne smatraju konkretnim poslom da netko sjedi u uredu. Smatraju konkretnim kada uzmeš alat u ruke i napraviš nešto što odmah daje rezultat. Mi smo htjeli da vidimo kako izgledaju stvari na terenu i da učimo mlađe generacije tome – kaže Jelena Nestorović iz Omladinske mreže Srba u Hrvatskoj

Omladinska mreža Srba (Omreža) u Hrvatskoj oformljena je prije šest godina kako bi se mlade ljude iz zajednice animiralo i ohrabrilo da preuzmu aktivniju ulogu u društvu. Djeluje pri Srpskom narodnom vijeću, a osim upoznavanja s aktivnostima srpskih institucija u Hrvatskoj, ova grupa informira mlade o mogućnostima zapošljavanja i stipendiranja te o kulturnim, ekonomskim i prosvjetnim događanjima unutar zajednice. Prije nekoliko godina područje svog djelovanja prošili su na radne i humanitarne akcije, po čemu se danas najviše prepoznaju unutar zajednice, ali i šire.

Gdje god smo došli bilo je zapušteno, ali ljudima je bilo super vidjeti neke mlade osobe. Kad netko iz Dalmacije na Baniji nešto radi, to je našim ljudima šokantno – Milijana Nožinić

S pokretačima i najaktivnijim članovima Omladinske mreže razgovarali smo na zagrebačkoj špici zadnjih dana ljeta. Vratili smo se u 2013. kada su Mirko Sužnjević i Jelena Nestorović u jednoj slastičarnici ‘krstili’ i pokrenuli Omladinsku mrežu. Tada su, govore, došli u Zagreb i bili su izgubljeni; nisu bili upućeni u događanja u gradu koji se tiču zajednice i nisu poznavali mnogo ljudi. Omreža, koja se na početku zvala Omladinska informativna mreža, na scenu je stupila nepretenciozno – osnovali su grupu na Facebooku u kojoj su dijelili informacije unutar članstva, a svatko od članova znao je nekoga kome bi to moglo biti interesantno, pa se mreža postepeno razvijala.

Omladinska mreža nije prva organizacija koja je okupila mlade u Zagrebu, govori Mirko Sužnjević. Preteča mreže bio je Privrednik junior pri SPD Privrednik, koji se, jezikom mladih, brzo rasturio, ali potreba za umrežavanjem je jačala. Nakon Jelene i Mirka, mreži su se priključili i naši drugi sugovornici – Milijana Nožinić, Emina Đurašević, Igor Drvendžija, Tatjana Dragičević i Nina Čolović. Jelena govori da su Omrežu u prvim danima na ‘neki način osnovali iz sebičnih pobuda’.

- Htjeli smo nešto za sebe: prijatelje, iskustva, povezanost, slobodu koja se ponekad lakše doseže u grupi. Htjeli smo da svoju mladost damo u nešto i da se ne sramimo pred budućnošću. Da možemo reći da smo pokušali i da smo se sami potrudili. Nismo očekivali od drugih da urade posao za nas. S vremenom smo se se širili i tako je iz pojedinačnog izraslo opće. Dalo nam je sve što smo na početku tražili – prijateljstva, ljubavi, poslove, partnerstva, slobodu, osjećaj korisnosti i još mnogo više - govori Jelena. Nina Čolović vidi mnoge prednosti Omladinske mreže, jedna od tih za nju je međugeneracijska solidarnost.

- U Omreži se rastapa opreka između sela i grada, ledine i betona, te ona spaja u Zagrebu rijetko grupirane riječi; ´mladi´, ´OPG´ i ´ekonomska/društvena pravda´. Priključila sam se njezinom radu upravo zato što dopušta povratak življenim iskustvima, njihovoj različitosti i složenosti, kao korektivu svega što radimo i želimo raditi. Iako je građena kao platforma za mlade, prožima je snažna intergeneracijska solidarnost. Budući da je srpsko stanovništvo u prosjeku zamjetno starije od ostatka stanovništva RH, Omreža organizira radne akcije u kojima solidarno raskrčujemo, obnavljamo, bojamo, čistimo stare kuće, kulturne domove i škole, premošćujući i ublažavajući izolaciju u kojoj se starije osobe nalaze - priča Nina.

Omladinska mreža nema klasično članstvo. Postoji radni tim koji broji do deset osoba i koji se bave organizacijom, a ljude okupljaju od akcije do akcije. Trudili su se od početka da svoje događaje pokriju sa što manje novca, a u financiranju im najviše pomažu Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Funkcioniraju kao uigran tim sastavljen od ljudi iz različitih oblasti pa svatko ima različite afinitete prema drugačijim projektima i programima. ‘Nijedan skup koji nije heterogen ne može polučiti uspjeh’ - smatra Jelena. Svoju prepoznatljivost grade na Facebook stranici gdje objavljuju događaje, poslove i radne akcije.

- Nismo potrošili ni jednu kunu na Facebook. Cjelokupan rast je organski, ljudi su samo stiskali lajkove i šerove, dakle pošteno smo se probili - priča Mirko Sužnjević. Tatjana Dragičević u mrežu se uključila iz više razloga, a kao najpozitivniju stvar vidi radne akcije.

- Lično mi je to bio glavni motiv jer volim raditi na takav način. Radne akcije su pozitivno jugoslavensko nasljeđe koje se zatire u Hrvatskoj, pa sam to vidjela kao oživljavanje nečeg vrlo potrebnog. Pored toga, moji razlozi su bili i potreba za društvenom uključenošću, ali aktiviranje oko stvari koje je potrebno poboljšati. Osim toga tu je naravno prilika da se otputuje u dijelove Europe koje džepom mladih uglavnom ne možemo pokriti - kaže Tatjana.

Kada je riječ o radnim akcijama, Omladinska mreža je od 2017. uspjela raskrčiti i očistiti više napuštenih objekata u još zapuštenijim krajevima. Prva takva akcija dogodila se u Mačkovom selu na Baniji. Danas rade također kombinirane humanitarne i radne akcije. Zadnju takvu akciju imali su u Glini kada su mještaninu Mili Ljajiću uredili dom.

- To je posebno, jer se tiče pojedinaca, a Ljajić je bio jako zahvalan. Ishod nije bila samo sređena, pospremljena kuća, nego pružena podrška i umanjivanje osjećaja usamljenosti koja je dominantna u tim zabačenim krajevima - kaže Tatjana.

- Htjeli smo prodrmati lokalnu zajednicu, da se sami organiziraju i nešto naprave, a ne da se čeka reakcija institucija. Mi smo radili vrlo ambiciozne stvari: čistili smo cijele škole i crkve, a to je neopisivo puno posla. Nijedna od tih radnih akcija nije završila samo na tome i nije bila krajnji rezultat. U svim crkvama koje su porušene, nakon čišćenja se danas održavaju službe. Prvi smo počistili školu u Biskupiji gdje će se sad raditi važne stvari za srpsku zajednicu - objašnjava Jelena. Milijana dodaje da radne akcije donose dobrobit za stanovništvo zapuštenih krajeva.

- Radne akcije su pozitivne za aktivnost tog stanovništva jer gdje god smo došli bilo je zapušteno, ali ljudima je bilo super vidjeti neke mlade osobe. Kad netko iz Dalmacije na Baniji nešto radi, to je našim ljudima šokantno. Malo se radi, malo se zapjeva, atmosfera je uvijek odlična, tako da akcije imaju višestruke koristi, prije svega duhovne, a ponešto i materijalne - kaže Milijana.

Također, radne akcije su konkretan posao koji odmah daje rezultat, a članovi mreže su od početka htjeli biti prepoznati po svojim djelima, smatra Jelena.

- Ljudi ne smatraju konkretnim poslom da netko sjedi u uredu, piše projekt preko kojeg će se zaposliti nekoliko osoba, ne vide da je to korisno. Smatraju konkretnim kada uzmeš alat u ruke i napraviš nešto što odmah daje rezultat. Mi smo htjeli da vidimo kako izgledaju stvari na terenu i da učimo mlađe generacije tome - govori ona.

Omladinska mreža ima ostvarenu suradnju s manjinskim europskim organizacijama; članica su YEN-a (Youth Of European Nationalities, organizacije koja okuplja mlade iz manjinskih redova). S njima su vidjeli podosta Europe, a uskoro idu u Rusiju, u Soči, preko projekta Minority messenger. U Briselu su se sreli s mladim Hrvatima iz Srbije o čemu je snimljen kratki film. Mreža je postala projektno sposobna, pa sada rade na projektu koji se tiče socijalnog poduzetništva i zapošljavanja mladih.

- Kroz edukacije, radionice, terensku nastavu i upoznavanjem projekata civilnog društva ljudi se osnaže i motiviraju da krenu u nešto svoje. Projekt se primarno tiče mladih koji su nezaposleni i onih kojima nedostaje znanja u određenom području. Krajnji cilj je zaposlenje, a specifični cilj je da steknu neke vještine i znanja koja će doprinijeti njihovom zaposlenju – objašnjava Tatjana, koje ujedno radi u Uredu za socijalna pitanja SNV-a.

Još jedna prepoznatljivost mreže jesu tulumi koji se obično održavaju u prostorijama Privrednika. Koncept zabave je jednostavan: jeftino piće i narodna muzika.

- Poenta naših zabava je da dođe što više ljudi, da se upoznaju i druže. Muzika bude svakakva. Puštamo ono što svi volimo, a to je narodna muzika. Nekad se i zapjeva - objašnjava Mirko, a Jelena dodaje da Omreža generalno njeguje demokratski vid odlučivanja i slobodu pri izboru.

- Važno je da se zabavimo, nešto naučimo i pomognemo. Time gradimo svoj prostor slobode. Obišli smo cijelu Evropu. Sjedili smo ulickani sa zastupnicima u Evropskom parlamentu i prljavi na travi kraj Jove Buzduma iz Branešaca slušajući njegovu svirku. Mi zapravo nismo ništa jako posebno ali rekla bih da imamo srca - zaključuje Jelena.

1/1