Novosti

Politika

Treba poboljšati položaj izbjeglica i migranata

Zalažemo se da Vlada donese mjere kojima će se izjednačiti položaj između Ukrajinaca i drugih izbjeglica, kazao je Prince Wale Soniyiki iz Dijaspore Afrikanaca u Hrvatskoj najavljujući 10. Tjedne IZBJEGLICAma!

Large izbjeglice

S predstavljanja 10. Tjedna IZBJEGLICAma! (foto Nenad Jovanović)

Konferencijom za medije, upriličenom 11. juna na Glavnom kolodvoru u Zagrebu i pozivom državnim vlastima da omoguće nevladinim organizacijama pristup prihvatilištima za tražitelja azila, kao i da zakonskim mjerama poboljšaju položaj izbjeglica i migranata, Koordinacija za integraciju, neformalna mreža organizacija civilnog društva koje pružaju podršku izbjeglicama najavila je 10. Tjedne IZBJEGLICAma!.

Manifestaciju čini niz radionica, okupljanja i drugih javnih događanja koji će se od 11. do 28. juna odvijati u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Ogulinu, Kuršancu, Kutini i Sisku te na internetu. Svi događaji su besplatni.

- Tjednima IZBJEGLICAma! želimo zahvaliti i podsjetiti na prepoznavanje otvorenosti društva vidljivo u dva tranzitna punkta kroz koje su prolazili i još prolaze tisuće ljudi u pokretu u Hrvatskoj. Prvi je bio aktivan dva mjeseca u Zagrebu na Glavnom kolodvoru, drugi je već osam mjeseci u Rijeci - rekla je Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice (JRS).

- Ljudima se kroz humanitarnu pomoć vraćalo dostojanstvo, a mnogi naši sugrađani angažirali su se i pomogli. Otvorenost društva vidljiva je i u prihvatu preko 22 tisuće Ukrajinaca koji su došli u Hrvatsku kako bi se sklonili od rata. Brojne organizacije zadnjih godina radile su na integraciji izbjeglica, pojačani su tečajevi hrvatskog jezika i mjere na njihovom aktivnom uključivanju na tržište rada - rekla je Marčinko.

Po riječima Lucije Azinović Rebić iz udruge Are You Syrious?, Hrvatska je 2022. zabilježila skoro 13.000 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, a u samo tri mjeseca 2023. gotovo 8.000 s tim da brojke i dalje rastu.

- Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu svjedoči velikom protoku ljudi, prenapučeno je i ponekad u njemu nisu osigurani osnovni uvjeti poput dostojanstvenog smještaja, prehrane, higijene ili zdravstvene skrbi. Ovim putem pozivamo MUP da poveća i uredi smještajne kapacitete prihvatilišta i svim osobama omogući dostojanstven život dok čekaju na odluku o međunarodnoj zaštiti – kazala je Azinović Rebić i naglasila da od 2018. godine određenom broju, a od 2020. godine gotovo svim udrugama civilnog društva nije dopušteno organizirati aktivnosti unutar prihvatilišta zbog pandemije Covida koja je završila pa će tražiti od MUP-a da im se ponovo osigura pristup da mogu opet pružati pravnu i psihosocijalnu podršku i druge integracijske aktivnosti.

Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije podsjetila je da na ulicama hrvatskih gradova zadnjih mjeseci ima sve više rasizma.

– U medijski popraćenim slučajevima to su bili migrantski radnici dostavljači napadnuti u Zagrebu i Ivanić Gradu. Takva vrsta nasilja ima potencijal preliti se i na ostale manjinske zajednice, poput izbjeglica koje s migrantskim radnicima često dijele i boju kože, ponekad nacionalnost, etnicitet ili vjeru, i koje su također stavljene u marginalizirani položaj u društvu. Sustavna borba protiv takvih incidenata rasizma, provedba građanskog odgoja i općenito rad na rastakanju, kako individualnih tako i sustavnih predrasuda hrvatskog društva i institucija te prihvaćanje različitosti nikada nisu bili važniji. Trebamo početi misliti kakvo društvo gradimo - ono netrpeljivo ili društvo aktivnog suživota koji se vodi principom interkulturnog dijaloga - podvukla je Mulalić.

Podsjetila je da Hrvatska još uvijek nije donijela migracijsku politiku niti Akcijski plan za integraciju. Rad na smislenim, održivim i dugoročnim javnim politikama i strategijama migracije i integracije koje odgovaraju na potrebe svih, prvi je korak u rješavanju zastoja i barijera, istaknula je Mulalić.

Prisutnim novinarima obratio se i Prince Wale Soniyiki iz Dijaspore Afrikanaca u Hrvatskoj koji je prije 12 godina stigao kao izbjeglica iz Nigerije.

– U Hrvatskoj sam bio izbjeglica, a danas sam Hrvat koji se ne osjeća kao da je došao iz druge zemlje. Fokusiram se na to da Vlada donese zakone i mjere kojima se neće raditi razlike između Ukrajinaca i drugih izbjeglica, te da imamo društvo jednakosti za sve. Ja sam jedan od stotinu ljudi koji je dobio priliku i želim da se ta pruži ljudima koji su još u procesu, pa apeliram na Vladu da ljudima osigura zaštitu - zaključio je Prince.

Upravo će događanja koja donose 10. Tjedni IZBJEGLICAma! podsjetiti kako je važno i moguće graditi društvo u kojem su svi dobrodošli, naglašavaju iz Koordinacije za integraciju, ističući da je od prvog Tjedna 2014. misao vodilja bila naglasiti važnost ravnopravnog položaja izbjeglica u hrvatskom društvu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više