Šljaka, kako je nazivaju u Dugom Ratu, općini pokraj Splita, i troska, kako kažu u selu Biljane Donje u zadarskom zaleđu, otpadni je materijal s dokazano kancerogenim i toksičnim spojevima opasnim po zdravlje ljudi koji bi mogao povezati stanovnike dva dijela Dalmacije. Naime, aktualizirali su se napori građanske Inicijative za Dugi Rat koja na okruglim stolovima i organiziranim prosvjedima ukazuje na potrebu sanacije zemljišta na području tamošnje bivše tvornice ferolegura "Dalmacija", koja je prije dva desetljeća prestala raditi. Nakon prodaje tvornice tvrtki Projekt uvala, ona je srušena, a vrijedne sirovine iz nje eksploatirane. Umjesto sanacije, iza svega ostalo je navodno čak 250 hiljada tona potencijalno opasne troske, koja truje zrak, zemlju, more i ljude.

"Tvrtka Projekt Uvala već deset godina ignorira zahtjeve države da sanira zemljište, a sada kuje megalomanske planove o izgradnji turističkog kompleksa s marinom na Dugom Ratu. Pritom okreću glavu od činjenice da lokalno stanovništvo naveliko obolijeva od karcinoma, a sami se ne usude popiti čašu vode s malo troske (šljake) sa zagađenog zemljišta", poručili su organizatori dugoratskog prosvjeda krajem prošlog mjeseca. Napominju da je investitor imao obavezu riješiti problem usitnjene troske do 2019. godine, a kako to nije učinio, država je preuzela obvezu. Ali umjesto da se pokrene, država poslovično okreće glavu od problema, kao i u Biljanama Donjim.

Tako više od desetljeća, crno brdo od 140.000 tona otpadne troske, koju je u Biljane Donje, u srce Ravnih kotara, još 2010. godine iz propale šibenske Tvornice elektroda i ferolegura višekratno navezla zagrebačka MLM grupa, truje ljude i zemlju. Studije o zaštiti okoliša koje su dali izraditi iz tamošnje Eko udruge Ravni kotari, njih ukupno tri, od čega jedna iz Njemačke, pokazale da su u troski prisutni kancerogeni policiklički aromatični ugljikovodici, kojih je čak dvadeset puta više od dozvoljene količine.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike još je u maju 2019. potvrdilo da je presudom Europskog suda dužno poduzeti mjere za uklanjanje kancerogenog crnog brda troske s lokacije u Biljanama Donjim. Ali, uzalud.

- Ista je to dakle stvar, i ona u Dugom Ratu i ova naša. Svi se prave ludi. Nemoćni smo i čekamo da vidimo što će se desiti. Ipak, namjeravamo se povezati s inicijativom iz Dugoga Rata pa da zajedno pokušamo pogurati rješenje ovog problema - kratko nam je kazao Zdravko Belušić, predsjednik Eko udruge Ravni kotari.

Problem dugoraćanske troske trebao bi doskora tematizirati i saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode kojim predsjedava Sandra Benčić iz platforme Možemo!, pa se nadamo da će i Biljane Donje doći na dnevni red.