>

novosti logo

U potrazi za radnicima

Albanija i Grčka potpisale su sporazum o dolasku 10.000 albanskih radnika za berbu voća i povrća. No od Irske preko Italije, Njemačke do Rumunjske rastu tenzije treba oko puštanja sezonskih migrantskih radnika preko granice

Na planinama Aragóna, španjolske regije koja graniči s Francuskom, šišanje ovaca u najvećoj mjeri obavljaju migrantski radnici iz Urugvaja i Paragvaja. Oko 30.000 radnika potrebno je da bi se sve ovce ošišale, no ove sezone do sada je zaposleno samo njih 5500. ‘Nastojimo osigurati da ti ljudi mogu doći što prije jer je vrijeme sve toplije i potrebno je da ovce što prije budu ošišane’, rekao je za The Guardian Pedro Barato, predsjednik Asaja, najveće španjolske organizacije farmera, dodajući kako oni migrantske radnike ne vide kao problem, već kao potrebu.

Radnika nedostaje i u španjolskim pokrajinama poput Andaluzije i Murcije, i to njih između 75 i 80 tisuća, kako je nedavno upozorio tamošnji ministar poljoprivrede Luis Planas. Španjolska vlada stoga je odobrila privremenu mjeru pomoću koje će zaposliti nezaposlene i imigrante unutar svojih granica. ‘Sezonski radnici su ključni za sektor poljoprivrede kada je riječ o žetvi, sjetvi i uzgajanju, posebno u ovoj sezoni’, poručili su u ožujku iz Europske komisije, pozivajući zemlje EU-a da osiguraju lakše kretanje takvih ljudi.

Prošlog tjedna tako su Albanija i Grčka potpisale sporazum prema kojem se dozvoljava dolazak za oko 10.000 albanskih radnika za berbu voća i povrća, javio je Greek Herald. No nije svugdje tako. Od Irske preko Italije, Njemačke do Rumunjske rastu tenzije po pitanju bi li se sezonske migrantske radnike trebalo pustiti preko granice. Te zemlje boje se zaraze koronavirusom, a dio stanovnika protivi se uvoznoj radnoj snazi, tvrdeći da im stranci uzimaju posao. S druge strane migrantski radnici strahuju od eksploatacije i nedovoljno sigurnih uvjeta rada uslijed pandemije zbog koje bi se i sami mogli zaraziti te bolest donijeti kući. Stoga su Njemačka, Velika Britanija i Francuska pozvale zaposlene u ugostiteljstvu i drugim sektorima pogođenim pandemijom da odu raditi na farmama u svojim državama.

Tako se više desetaka tisuća Britanaca prvo odazvalo pozivu, no prema podacima agencije za posredovanje Hops, samo devet posto prijavljenih je na kraju prihvatilo posao. Kako svjedoče podaci britanske Nacionalne unije farmera, toj zemlji potrebno je 70 do 80 tisuća berača. Stoga su britanske vlasti dozvolile čarter letove rumunjskim radnicima kako poljoprivrednici ne bi izgubili svoje usjeve. I njemačke vlasti su već prije, početkom travnja, samo tjedan dana od uvođenja zabrane ulaska u zemlju, dozvolile dolazak 80.000 radnika u poljoprivredi, a zaposlenje su omogućili i studentima te tražiteljima azila.

Aktualna pandemija povod je i za raspravu o položaju migrantskih radnika koju je posebno potaknuo slučaj 57-godišnjeg Rumunja na radu u Njemačkoj. On je tražio da ga se odvede u bolnicu zbog respiratornih problema, no to mu nije dozvoljeno te je umro i to, kako se kasnije pokazalo, od koronavirusa. To je potaknulo njegove kolege da se pobune zbog loših radnih uvjeta: nemogućnosti ostvarivanja fizičke udaljenosti, plaćanja po ubranom kilogramu, a ne po satu te činjenice da su bili prisiljeni raditi 14 do 16 sati dnevno. Njemačka i rumunjska vlada zbog toga su izradile detaljne zdravstvene i sigurnosne upute koje se tiču radničkih prava i ugovora o radu.

1/1